Veleposlanstvo
Americi (ne)poznat dogovor
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Koliko nam je poznato, lideri tri najveće političke stranke postigli su dogovor da formiraju vlast na nivou Bosne i Hercegovine'', navelo je američko Veleposlanstvo BiH dodajući kako su, između ostalog, lideri stranaka potvrdili postojeći konsenzus o važnosti napretka Bosne i Hercegovine na putu ka EU i NATO savezu.
Pročitajte još
''Mi ovaj korak pozdravljamo i namjeravamo raditi s političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bi pojasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebno uključuje pitanje postoji li jasan konsenzus po pitanju ranog podnošenja Nacionalnog akcijskog plana Bosne i Hercegovine (ANP) NATO savezu'', navodi se u priopćenju Veleposlanstva.
Dodaje se kako Sjedinjene Američke Države ''ostaju posvećene miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, kao i prosperitetnoj budućnosti građana ove zemlje''.
''Bit ćemo snažan partner potpuno funkcionalnim vlastima koje su opredijeljene da rade na reformi odbrane, unaprijeđenu socio-ekonomskih reformi i jačanju vladavine prava'', navelo je Veleposlanstvo.
Hina pak navodi kako ''tnom i sadržajem priopćenja SAD očito ističe da američka diplomacija nije bila uključena u dogovore koje je moderirao veleposlanik EU Wigemark''.
SAD time daje na znanje da nije zadovoljan "maglovitim" formulacijama o tome hoće li, odnosno kako će BiH nastaviti provoditi reforme nužne za približavanje članstvu u NATO-u.
Upravo su na to pitanje usmjerene oštrice kritike oporbe u BiH, posebice nakon što je Izetbegović u jedinom dosadašnjem komentaru sadržaja dogovora kazao da će tim dogovorom put u NATO sada "biti usporen".
Dokument što su ga potpisali Izetbegović, Čović i Dodik spominje nastavak reformi, ali ne i usvajanje ANP-a na čemu je upravo SDA inzistirala u proteklih devet mjeseci kao na preduvjetu uspostave nove vlasti, a SNSD se tome odlučno protivio što je bio glavni razlog višemjesečne blokade provedbe izbornih rezultata.
Dodik je izričit u tvrdnji da sporazum nikako ne znači usvajanje ANP-a kao što ne znači ni članstvo BiH u NATO-u.
"Sporazum treba čitati kako je napisan", kazao je Dodik u utorak nakon što je od koalicijskih partnera iz srpskih stranaka dobio potporu za sudjelovanje u vlasti na državnoj razini pod uvjetima definiranim sporazumom HDZ-SDA-SNSD.
Taj sporazum oporbi i analitičarima postao je sporan jer predviđa i scenarij kojim bi se ugasio Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice nakon što BiH stekne status kandidata za članstvo u EU.
Na tome su posebice inzistirali Čović i Dodik.
Iz OHR-a su upozorili da su uvjeti za gašenje posljednjeg intervencionističkog mehanizma kojega međunarodna zajednica ima u BiH, jasno definirani još prije 12 godina, a gotovo niti jedan domaći političari do sada nisu ispunili i posebno ne onaj koji govori o potrebi uspostave trajne političke stabilnosti u BiH.
"Gašenje (OHR) je eksplicitno uvjetovano pozitivnom procjenom političke situacije u BiH zasnovanom na punom poštivanju Daytona. Taj uvjet je eksplicitan i ne postoji način da se on zaobiđe. Stoga je najveći doprinos koji politički lideri u BiH mogu dati odluci o ukidanju OHR-a, prestanak s destruktivnim politikama koje produbljuju podjele", naveli su iz OHR-a reagirajući na sporazum čelnika tri stranke.
