24. godišnjica
Za genocid u Srebrenici do sada izrečeno više od 700 godina zatvora
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Genocid u Srebrenici potvrđen je brojnim presudama međunarodnih i sudova u regiji, kojima je sudski i činjenično, a temeljeno na relevantnim dokumentima, vještačenjima i svjedočenjima, verificiran najteži zločin počinjen na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Između ostalih, izvršenje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao zaštićena zona UN-a) potvrdila je i najviša sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija – Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudom od 26. veljače 2007., prenosi Fena.
Pročitajte još
Rješavajući po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ( tužba pokrenuta 1993. godine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije-SRJ ), ICJ je utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, a istom presudom direktnim izvršiteljima genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske (RS).
Presudom ICJ-a je, između ostalog, utvrđeno “da je Srbija prekršila obvezu sprječavanja genocida iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi s događajima u Srebrenici u srpnju 1995., te da nije ispunila obveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. travnja i 13. rujna 1993. u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.
Prema podatcima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), Haaški tribunal (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna) za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995.
Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika “Škorpiona”. Za genocid u Srebrenici osuđeni su i najviši civilni i vojni dužnosnici RS-a – Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS i vrhovni komandant Vojske RS, koji je u ožujku 2019. u Haagu osuđen pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH, kao i bivši zapovijednik VRS-a Ratko Mladić, koji je u prvostupanjskom postupku, također, osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno, udružene zločinačke poduhvate, ubojstva, progone, teroriziranja civila i uzimanje taoce.
Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Haaški tribunal je ustvrdio – da je imao genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene skupine, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.
“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, rečeno je prilikom izricanja prvostupanjske presude u studenom 2017., kojom je, kao i drugim presudama ICTY-a i Suda BiH, utvrđeno kako su pripadnici vojske i policije RS u srpnju 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od 7.000 muškaraca i dječaka ubijeno, a više od 40.000 žena, djece i starijih protjerano.
