Pokažite volju

Vlasti u BiH i dalje poriču ratne zločine

Vijesti / Flash | 14. 12. 2015. u 17:45 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvadeset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, rješavanje tisuća slučajeva prisilnih nestanaka i dalje ostaje utopijski cilj dok diskriminacija i sramotan nedostatak političke volje i dalje blokiraju pristup pravdi, istini i naknadama za žrtve, komentira Amnesty International.

Dok je Daytonski mirovni sporazum, koji je potpisan 14. prosinca 1995. godine u Parizu, zaista i donio kraj oružanog sukoba u kojem je od 1992. godine ubijeno više od 100.000 ljudi, lideri u Bosni i Hercegovini još uvijek ne pokazuju spremnost da se okrenu pravdi i osiguranju isplate odštete za žrtve.

Deblokirati pristup pravdi

''Lideri u BiH moraju odmah deblokirati pristup pravdi, istini i reparacijama za ratne zločine, uključujući i za žrtve seksualnog nasilja. Ovi temeljni koraci će omogućiti zemlji da krene unaprijed i da konačno ostavi turobnu prošlost iza sebe'', rekao je zamjenik direktora Amnesty Internationala za Europu i centralnu Aziju Gauri van Gulik.

Politički lideri, u većinskom srpskom entitetu Republika Srpska, su posebno i u više navrata stali na put otkrivanju ratnih zločina i privođenju i procesuiranju počinitelja. Nedavna odluka o suspenziji suradnje s državnim sudom BiH će još više otežati učinkovitu istragu i procesuiranje osoba osumnjičenih za ratne zločine koji se možda skrivaju na teritoriji Republike Srpske.

Državna vlast nije uspjela u potpunosti ispuniti svoje obveze prema pravdi. Državna strategija o tranzicijskoj pravdi, iako se izrađivala dugo vremena, nikad nije usvojena i potvrđena od političkog vrha. Stalni problemi s nedostatkom financijskih sredstava i resursa dovode do toga da mnoge žrtve i porodice žrtava žive sa spoznajom da njihovi slučajevi neće biti istraženi za njihovog života.

Vlasti se trebaju posvetiti nestalima

Amnesty International pozvao je vlasti u Bosni i Hercegovini da se doista posvete rješavanju više od 8.000 neriješenih slučajeva prisilnih nestanaka iz rata, te osiguraju pristup istini i pravdi i obeštećenju za obitelji žrtava.

Mnogi preživjeli i obitelji žrtava nikada nisu uspjeli da njihovi slučajevi dođu pred sud, dok se drugi bore sa ogromnim brojem zaostalih i neriješenih slučajeva ili su njihovi predmeti pred sudom blokirani zahvaljujući administrativnim preprekama. Vlada nije uspjela provesti Zakon o nestalim osobama, usvojen 2004. godine s ciljem uspostave fonda za podršku obiteljima nestalih.

''Ovaj zakon omogućuje ključnu kariku koja nedostaje u pružanju neke satisfakcije i pravde za obitelji, koje su najčešće ostajale osiromašene nakon što su u ratu izgubile svog jedinog uzdržavatelja. Više ne smijemo gubiti vrijeme'', rekao je Gauri van Gulik.

Otkrivanje sudbine nestalih postalo je još teže otkako je došlo do smanjena sredstava za Institut za nestale osobe, uz daljnje smanjenje kapaciteta za nove ekshumacije i provjeru dokaza i identifikacije posmrtnih ostataka.

Trogodišnji rat držao je snage Republike Bosne i Hercegovine protiv hrvatskih i vojnih snaga bosanskih Srba. Karakteristike tog rata bili su koncentracioni logori, seksualno nasilje i etničko čišćenje. U pokolju u Srebrenici, bosanski Muslimani su bili meta, a više od 8.000 muškaraca i dječaka pogubljeno u najgorem zločinu počinjenom na europskom tlu od 1945. godine.

Preživjele žrtve stigmatizirane

Preživjele žrtve seksualnog nasilja i dalje se suočavaju s preprekama u pristupu odšteti, posebno u Republici Srpskoj, gdje je njihov status civilnih žrtava rata i dalje upitan, a mnoge žrtve su stigmatizirane i odbačene.

Čak i u slučajevima u kojima su sudovi utvrdili da je ratni zločin počinjen, uključujući i slučajeve seksualnog nasilja, naknada žrtvama biva često izostavljena, dok su one prisiljene otkriti svoj identitet kada podnose zahtjeve pred civilnim sudovima, izlažući se ponovo viktimizaciji i društvenoj stigmi.

''Suprotstavljeni interesi političkih elita u Bosni i Hercegovini konstantno negiraju preživjelima pravo na odštetu i integriranje u društvo bez diskriminacije. Vrijeme je da lideri u Bosni i Hercegovini pokažu stvarnu političku volju da osiguraju pravdu i dostojanstven život preživjelim žrtvama rata'', rekao je Gauri van Gulik.

Kopirati
Drag cursor here to close