''Balkanska ruta''
Migranti u BiH traže pomoć, država nema mjesta?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
UNHCR, kao agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, pažljivo prati događanja vezano uz pojačani priliv izbjeglica i migranata u BiH, pogotovo u posljednjim mjesecima 2017. i siječnju 2018. godine, kazao je u razgovoru za Fenu Regionalni glasnogovornik UNHCR-a za jugoistočnu Europu Neven Crvenković.
S obzirom da je u BiH primjetan dolazak izbjeglica iz Sirije i Afganistana, i drugih ratom zahvaćenih područja, koji noćima spavaju pod otvorenim nebom na području Sarajeva i drugih bh. gradova, Crvenković kaže da UNHCR "prati situaciju".
Broj zahtjeva za azil 5 putaveći
Navodi, da prema službenim statistikama nadležnih tijela BiH, prvenstveno Ministarstva sigurnosti BiH, broj zahtjeva za azilom registriranih u BiH u 2017. u odnosu na 2016. godinu je gotovo pet puta veći (376 u 2017. naspram 79 tijekom 2016. godine), a samo u siječnju 2018. godine zabilježena su 63 zahtjeva za azilom u BiH.
Smatra da je ovako značajan porast broja dolazaka izbjeglica i migranata u BiH u posljednje vrijeme posljedica sve restriktivnije politike na granicama uzduž bivše tzv. “balkanske rute“, naročito na granici između Srbije i Mađarske te Srbije i Hrvatske), koja prisiljava ljude koji još uvijek dolaze i prolaze ovom regijom da traže nove putove kako bi pronašli zaštitu i sigurnost, a neki su u potrazi za boljim egzistencijalnim mogućnostima. Nažalost, sve više ljudi je primorano da traži pomoć kriminalnih skupina poput krijumčara kako bi došli do svoje konačne destinacije, a to su u velikoj većini slučajeva zemlje Europske unije. Bosna i Hercegovina uglavnom ne predstavlja krajnju destinaciju za te ljude. U ovom kontekstu posebno je važno naglasiti distinkciju između izbjeglica, koji bježe iz svojih domova uslijed opravdanog straha od smrti, progona i eklatantnih kršenja ljudskih prava, te migranata, koji putuju u potrazi za boljom egzistencijom, uglavnom iz ekonomskih razloga'', istaknuo je Crvenković.
UNHCR pomaže izbjeglicama
Na pitanje je li UNHCR već oformio tim za praćenje kretanja izbjeglica i koliko ih je do sada ušlo u BiH, on je rekao da u BiH UNHCR pomaže izbjeglicama kroz suradnju s nadležnim tijelima, sa Sektorom za azil, Službom za poslove sa strancima unutar Ministarstva sigurnosti BiH, te Graničnom policijom BiH – u jačanju njihovih kapaciteta kako bi što efikasnije odgovorili na izazove koje predstavlja pojačani priliv izbjeglica i migranata u BiH posljednjih mjeseci.
''To se prvenstveno odnosi na sve aspekte dostojanstvenog smještaja i zbrinjavanja izbjeglica i migranata, u skladu s međunarodnim standardima, uz posebnu brigu za najranjivije skupine kao što su djeca bez pratnje'', istaknuo je Crvenković.
Isto tako, dodao je, kako bi što bolje informirali tražitelje azila u BiH o njihovim pravima ali i obavezama u zemlji, UNHCR, te Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo pravde BiH, NVO za pružanje besplatne pravne pomoći ''Vaša prava BiH" i Bosanskohercegovačka inicijativa žena, zajedno su osmislili odgovarajuću informativnu brošuru, koja je prevedena na 10 jezika, među kojima su arapski, paštunski i urdski.
Primjerci brošure proslijeđeni su međunarodnim graničnim prijelazima, uključujući i Međunarodni aerodrom Sarajevo.
Za smještaj odgovorna BiH
S obzirom da se radi o izbjegličkim obiteljima u kojima ima i djece od 16 godina, te da ima i ozlijeđenih jer su pješke došli do BiH, na pitanje je li UNHCR već oformio timove za pružanje utočišta i ukazivanje prve pomoći izbjeglicama, Crvenković je kazao da je osiguranje adekvatnog smještaja za tražitelje azila u BiH prvenstveno u nadležnosti odgovornih organa vlasti BiH.
Ali UNHCR u BiH isto tako surađuje s udrugama civilnog društva kako bi se izbjeglicama osigurala neposredna humanitarna, kao i svaka druga pomoć.
U tom pogledu, UNHCR, putem svog nadležnog partnera udruge ''Vaša prava BiH", pruža besplatnu pravnu pomoć, a posredstvom Fondacije ''Bosanskohercegovačka inicijativa žena BHWI'' psihosocijalnu pomoć toj skupini ljudi. Tražitelji azila u BiH također mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć kod nadležne službe Ministarstva pravde BiH – kazao je za Fenu Neven Crvenković, regionalni glasnogovornik UNHCR-a za jugoistočnu Europu.
''Merhamet'' pomaže izbjeglicama
Humanitarna organizacija Muslimansko dobrotvorno društvo ''Merhamet'' i njegove organizacijske jedinice širom BiH prate situaciju vezanu za novi migrantski val prema državama Europe.
Predsjednik Merhameta Hajrudin Šahić u izjavi za Fenu je kazao da se svim organizacijskim jedinicama, prije svega u osnovnim odborima ''Merhameta'', migranti prijavljuju za pomoć u hrani, odjeći, obući i smještaju.
''Merhamet'' ne raspolaže sa smještajnim kapacitetima, ali smo svim migrantima koji su se do sada obratili „Merhametu“ pomogli u hrani, odjeći, obući, dekama i sredstvima za higijenu. To ćemo i ubuduće činiti'', rekao je Šahić.
Do sada se „Merhametu“ za pomoć obratilo između 350 i 400 migranata i svima su izašli u susret, u skladu s mogućnostima. „Merhamet“ ima dovoljno kapaciteta da logistički podrži i veći broj migranata.
Tražit će pomoć od nadležnih
''Ukoliko se broj migranata u BiH bude znatno povećavao, obratit ćemo se nadležnim institucijama za sufinanciranje u pripremi toplih obroka za migrante i nabavku sredstava za higijenu'', istaknuo je Šahić.
Dodao je da je „Merhamet“ u stalnom kontaktu sa predstavnicima Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Također, uposlenici „Merhameta“, shodno sugestijama Ministarstva sigurnosti BiH, odnosno Službe za poslove sa strancima BiH, migrante usmjeravaju kod nadležnih institucija za registraciju kako bi mogli ostvariti svoja prava.
''Svjedoci smo da Služba za poslove sa strancima BiH upozorava da su građani i nevladine organizacije dužni njima ili najbližoj policijskoj upravi prijaviti ukoliko uoče migrante'', zaključio je Šahić u izjavi za Fenu.
Podsjetimo, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić potvrdio je u srijedu da će se prema migrantima i dalje humano postupati te će u skladu s kapacitetima BiH pokušati osigurati nivo smještaja i svih drugih potreba koje neće povrijediti njihovo ljudsko dostojanstvo u smislu smještaja, ishrane, zdravstvene skrbi i obrazovanja.
''Nemamo velike kapaciteta da bismo prihvatili tisuće izbjeglica i to je problem BiH, iako oni i ne žele ostati ovdje jer se kreću ka zemljama Europske unije. BiH trenutno raspolaže sa stotinjak smještajnih kapaciteta te ćemo pokušati da one koji su probali naći smještaj u okviru kapaciteta vjerskih zajednica smjestimo u centre gdje će država preuzeti skrb o njima'', pojasnio je Zvizdić.
