Crni blok

Tko su ljudi u crnom koji prave nerede u Njemačkoj

Vijesti / Flash | 08. 07. 2017. u 11:12 A.M.
Kopirati

Dok je Hamburg, domaćin samita G20, tonuo u kaos, mnogi gledatelji širom svijeta po prvi put su obratili pozornost na prosvjednike prekrivenih lica potpuno obučene u crno. Zovu ih Crni blok. Ali to zapravo nije naziv neke grupe već taktike, piše danas njemački "Deutche welle'' (DW). Oni su od glave do pete u crnom, sa maramama preko lica ili fantomkama, kapuljačama ili kapama, često i naočalama za sunce.

Tekst članka se nastavlja ispod banera



Cijeli svijet je za njih čuo u predvečerje summita G20 nakon sukoba s policijom, iako ga, prema izveštajima medija, oni nisu izazvali. Ali su se rado uključili - prema policiji su letjeli molotovljevi kokteli, kamenice, boce. Kako navodi DW, zovu ih Crni blok iako taj naziv nisu sami sebi smislili, štoviše dala im ga je omražena država - tako ih je u jednom procesu još 1981. označilo frankfurtsko Državno tužiteljstvo.

U petak navečer je, prema navodima policije, oko 1.500 njih opustošilo Hamburg, za njima su ostajali spaljeni automobili i razbijeni izlozi. Policija je na posljetku opkolila četvrt Scheunenviertel u kojoj se nalazi čuveni ljevičarski alternativni centar Crvena flora. Bilans je 197 ozlijeđenih policajaca i preko 100 uhićenih prosvjednika.

 

Kako DW ističe, iako naziv sugerira da se radi o nekakvoj grupi, Crni blok je zapravo taktika uličnih prosvjeda, često nasilnih. Tako se obično nazivaju prosvjednici koji se umiješaju među mirnije nezadovoljnike, a svoj identitet od policijskih kamera skrivaju maskama. To je prema njemačkom zakonu o okupljanjima zabranjeno i bio je isprva razlog da policija zaustavi prosvjednu kolonu, navodi DW.

Crni blok je u Hamburgu okupio radikalne ljevičare, autonomne aktiviste i anarhiste. Iako ih ujedinjuju odjeća, otpor "siustavu" i spremnost na nasilje, ljudi u crnom zapravo zastupaju raznorodne ideologije.

Pored komunista koji se, kako se zna, zalažu za jaku socijalnu državu i preraspodjelu, tu su anarhisti koji bi najradije sasvim ukinuli državu, ocjenjuje DW. Povezani su i međunarodno. "Uglavnom sam čula da govore talijanski i španjolski. To su dakle ljudi koje je savršeno baš briga kako će Hamburg izgledati u ponedjeljak", rekla je jedna žena na ulicama Hamburga za Deutschlandfunk.

U međuvremenu je odjeća postala i način identifikacije, signal spremnosti na nasilje. "To je mogućnost da se nastupi militantno, mada ta mogućnost ne mora nužno da se upotrebi", rekao je o tome Sebastijan Hauns, profesor Univerziteta u Bremenu koji istražuje autonomne prosvjedne pokrete. Kako se navodi, ovakav način bacanja rukavice u lice državi postao je popularan 1980-ih u Zapadnoj Njemačkoj tijekom prosvjeda protiv nuklearnih elektrana i prisilnog iseljavanja ljevičarskih skvotova.

Tijekom summita G8 u njemačkom Rostoku 2007. godine je Crni blok tijekom nereda ozlijedio je oko 400 policajaca. Služba za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje da danas u Njemačkoj ima 28.500 "potencijalnih ljevičarskih ekstremista". "Policija je omiljeni neprijatelj autonomnih, ali i autonomni su omiljeni neprijatelj policije", dodaje Hauns.

Kopirati