Neosnovan zahtjev

Sud odbio Komšića: Obrazovanje u BiH je u skladu s Ustavom

Vijesti / Flash | 27. 03. 2015. u 16:31 R.I.
Kopirati

Ustavni sud BiH odbacio je kao neosnovan zahtjev Željka Komšića iz vremena kad je bio hrvatski član Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i odgoju Republike Srpske, te zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i odgoju svih 10 županija u Federaciji BiH /FBiH/.

Ustavni sud BiH odbio je Komšićev zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da ovi zakoni u kontekstu predmetnog zahtjeva nisu u suprotnosti s odredbama Ustava BiH i Europske konvencije u vezi s odredbama Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, te Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, javlja Srna.

Donošenjem Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH jasno su propisani opći principi i ciljevi obrazovanja koji proizlaze iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosnih sustava zasnovanih na specifičnostima nacionalne, povijesne, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive u BiH, priopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Komšić je naveo da je razlog podnošenja zahtjeva diskriminacija u sustavu obrazovanja u Republici Srpskoj i županijama u FBiH.

Prema njegovom mišljenju, pripadnicima konstitutivnih naroda na pojedinim područjima u BiH onemogućeno je školovanje i obrazovanje kojim se poštuju jezik, kultura i religija učenika.

Podnositelj ukazuje na to da je zakonodavac odredio okvire koji se moraju primijeniti u obrazovnom sustavu na svim nivoima BiH.

Ustavni sud BiH je, zbog svoje nenadležnosti, odbacio kao nedopušten zahtjev 36 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ustava jednog broja, u zahtjevu precizno navedenih, županija i statuta općina u FBiH, a u vezi s izgledom grbova i/ili zastava administrativnih jedinica, koji, prema njihovom mišljenju, sadrže elemente koji su u suprotnosti s Ustavom BiH, budući da se kao elementi grbova i zastava utvrđuju i elementi vjerskog i nacionalnog karaktera /simboli polumjeseca, ljiljana, šahovnica, siluete vjerskih objekata i slično /koji simboliziraju samo jedan konstitutivni narod.

Na taj način, kako ističu podnositelji zahtjeva, dovode se u diskriminacijski položaj drugi narodi, odnosno drugi konstitutivni narodi.

Ustavni sud BiH je ovaj zahtjev odbacio kao nedopušten i zbog toga što smatra da poštivanje principa konstitutivnosti naroda i principa nediskriminacije u pogledu načina propisivanja simbola administrativnih i lokalnih jedinica, koji su u isključivoj nadležnosti entiteta, prije svega, pokreće pitanje usklađenosti akata koji sadrže odredbe o ovoj materiji sa ustavom entiteta za koje je konačni autoritet ustavni sud entiteta.

Ustavni sud BiH odlučivao je i o jednom broju apelacija o navodnim povredama prava apelanata.

U slučajevima u kojima je ustanovio povredu prava apelanata Sud je apelacije usvojio, odnosno odbio je kao neosnovane apelacije u slučajevima u kojima je zaključio da takve povrede nije bilo.

Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnositeljima apelacija u roku od mjesec dana i objavljene na internet stranici Ustavnog suda BiH.

Kopirati
Prikaži komentare
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, Bljesak.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije. Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja.