Stanišić i Simatović na privremenoj slobodi

Vijesti / Flash | 25. 07. 2017. u 10:54 Z.S.
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Haaški sud pustio je na privremenu slobodu bivše čelnike Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optužene za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj i BiH.

Iz povjerljive odluke Suda od 19. srpnja, koja je objavljena, proizlazi da su Stanišić i Simatović iz pritvora pušteni 21. srpnja.

Simatović će u pritvor u Scheveningenu morati da se vrati do 16. kolovoza, kada se službeno završava ljetna pauza u radu Suda.

Za razliku od Simatovića, Stanišić će na privremenoj slobodi ostati najkraće do 27. rujna ove godine.

Raspravno vijeće je tom odlukom djelomično usvojilo zahtjev Stanišićeve obrane da on, zbog kronične bolesti, u Srbiji ostane sve dok tužioci ne okončaju izvođenje dokaza protiv njega.

Suci su naznačile da će taj zahtjev ponovo razmotriti krajem rujna, uzimajući u obzir Stanišićevo ponašanje na privremenoj slobodi, kao i zdravstveno stanje u kojem će biti.

Ta odluka je bez presedana u dosadašnjoj historiji Suda u Haagu. Pred Haškim tribunalom, naime, nije bilo moguće da se suđenje odvija u odsustvu optuženog, ali je pravilima Sudskog mehanizma, pravnog nasljednika Tribunala, to omogućeno ako se optuženi odrekne prava da prisustvuje procesu a u sudnici ga zastupaju advokati.

Prema ranijim nalazima ljekara u Haagu i Beogradu, Stanišić pati od kronične bolesti organa za varenje i depresije.

Sudsko vijeće u odluci je navelo da su ljekari, koji su u Haagu pregledali Stanišića tri puta u lipnju i srpnju , ocijenili da je njegovo zdravstveno stanje “stabilno”.

Po tim nalazima, Stanišić je “izgledao dobro”, a “njegovo stanje je relativno nepromijenjeno u proteklih devet mjeseci”. Pored toga, doktori su ustanovili da su simptomi Stanišićeve bolesti “u relativnom povlačenju”.

U odluci su suci citirali, ali ne i usvojili, nalaz doktora Nicolaia da Stanišić fizički i psihički “nije dovoljno sposoban” da prati suđenje.

Uz opasku da taj nalaz specijaliste, uzet izolirano, može zazvučati uznemiravajuće, suci su zaključile da je, naprotiv, Stanišić mentalno i fizički dovoljno dobro da prati proces.

Taj zaključak Vijeće je zasnovalo na “sveobuhvatnoj medicinskoj dokumentaciji” i “vlastitom osmatranju” Stanišićevog ponašanja u sudnici, prenosi BIRN-Justice Report.

Nalazu specijaliste da Stanišić nije dovoljno sposoban da prati suđenje suprotstavila se i njegova Obrana.

Stanišić će na privremenoj slobodi morati da se pridržava podrobnih uvjeta koje su odredile suci, da se podvrgava redovnim ljekarskim pregledima i o tome izvještava Sud u Haagu.

Vijeće je kao neosnovan odbilo zahtjev Tužilaštva da Stanišić u Beogradu bude u kućnom pritvoru.

I u Stanišićevom i u Simatovićevom slučaju suci su zaključile, na osnovu dosadašnjeg iskustva i garancija Vlade Srbije, da ne postoji opasnost od bjekstva i utjecaja na svjedoke.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. godine, nakon što su ih vlasti Srbije uhapsile poslije ubojstva premijera Zorana Đinđića, obojicu optuženih je Sud više puta puštao na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove obrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Bivšeg šefa SDB-a Srbije Stanišića i njegovog pomoćnika Simatovića optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tijekom provođenja udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Poslije prvog suđenja, Haški tribunal je Stanišića i Simatovića oslobodio krivice po svih pet tačaka optužnice. Međutim, Aplelacijsko vijeće je usvojilo ključne osnove žalbe koju je na presudu uložilo Tužilaštvo, te poništilo oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Kopirati
Drag cursor here to close