Reketiranje

Šefica i njeni ''crnokošuljaši'' za iznude

Pojedini inspektori Uprave za neizravno oporezivanje BiH reketiraju trgovce, koristeći se uhodanim načinom rada − traže novac kako ne bi kontrolirali njihovo poslovanje. Onima koji odbiju dati mito, nezakonito oduzimaju robu.
Vijesti / Flash | 28. 06. 2021. u 13:20 Bljesak.info
Šefica i njeni "crnokošuljaši" za iznude

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Znaš li ti ko sam ja?”, prisjeća se prodavač polovnih kućanskih aparata Mersad Džafić pitanja Jelene Majstorović. Ona je u listopadu 2018. godine s kolegom Radenkom Popovićem zvanim Pop ušla u Džafićevu radnju u Velikoj Kladuši i postavila mu pitanje prijetećim tonom, bacivši ispred njega značku inspektora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNOBiH).

Iako su prošle dvije i po godine, Džafić se još živo sjeća njihovog susreta. ''Ovo je moja šefica Jelena i nju moraš počastiti'', odgovorio je Popović na njegovo 'ne znam'.

Prihvatio igru

Dvočlani tim UNO-a je tog dana ušetao u radnju da od Džafića prijetnjama i pritiscima iznudi novac. Inspektoričin ton i zagledanje radnje u tišini su ga uznemirili. Poslovne knjige mu nisu bile uredne pa je prihvatio ''igru''. Ponudio im je 300 KM, ali nisu prihvatili pa im je dao 500 KM. Inspektori su potom izvijestili Upravu da kod Džafića nisu našli krijumčarenu robu.

Iako će je direktor UNO-a Miro Džakula tek kasnije postaviti na čelo Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru u Banjoj Luci, Majstorović je za inspektore Grupe već bila „šefica”.

Foto: CIN / Jelena Majstorović je prije 16 godina osuđena radi krivičnog djela koje je počinila radeći u NLB Banci

Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić su zbog boje svoje uniforme među trgovcima poznati kao „crnokošuljaši”, ali zloslutni nadimak krije i ozbiljnije razloge. Ova grupa ucjenjuje vlasnike trgovačkih radnji koji drže višak robe, nudeći njima „dogovor“, a trgovcima koji ne daju mito oduzimaju robu.

Mito trgovca

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je utvrdila da su ovi inspektori najmanje deset puta tijekom 2017. i 2018. godine koristili svoje pozicije i ucjenom tražili mito od trgovaca, a najmanje četiri puta su im nezakonito oduzeli nakit, vrijedan više od 200.000 maraka.

''Pritom su za sebe zadržavali dio oduzetog nakita te na prevaran način izdali više potvrda o privremenom oduzimanju nakita naznačenih na manje količine'', navedeno je u SIPA-inom dokumentu, a vlasnici tvrde da nedostaje skoro polovina oduzetog nakita. SIPA slične slučajeve istražuje u: Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Velikoj Kladuši, Doboju, Banjoj Luci i Gradišci. Vlasnici radnji su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) opisali neprofesionalan odnos inspektora UNO-a: pri ulasku u radnje su tražili da se ugasi videonadzor, pretresali su privatne prostorije bez naloga suda te izvrtali torbe i lične stvari, a robu koju pronađu su oduzimali, kršeći procedure, tvrde trgovci, a potvrđuje to i Izvještaj SIPA-e.

Foto: CIN / Šefica i njeni „crnokošuljaši“ za iznude

Ovi ljudi su preplašeni prijetnjama službenih lica pristajali na ultimatume i, ne znajući što potpisuju, potpisivali potvrde o oduzimanju robe ili im davali mito kako bi oduzimanje izbjegli. Mersad Džafić je među onima koji su to morali učiniti nekoliko puta.

''Bogami da, jer ode mi roba, sine! To je problem!''

(ne)suzbijanje krijumčarenja

Zadatak Grupe za suzbijanje krijumčarenja i prevare UNO-a jeste da spriječi, otkrije, istraži, dokaže i na kraju procesuira krijumčarenje iz oblasti neizravnih poreza. Međutim, grupa inspektora na čelu s Jelenom Majstorović je ulazila u radnje i koristeći se autoritetom uniforme i institucije od vlasnika tražila novac kako ne bi kontrolisala njihovo poslovanje.

Cijeli tekst pročitaljte na stranici CIN-a.

Reakcija

Na objavu teksta reagirala je Uprava za neizravno oporezivanje

U vezi osoba koje se spominju u vašem tekstu i video prilogu objavljenim na web stranici CIN-a da su bile žrtve navodno „nezakonitog postupanja službenika Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra Banjaluka“, a na osnovu službenih evidencija UNO, još jednom vas informiramo o sljedećem:

-    Džafić Mersad je zbog otkrivene povrede propisa iz nadležnosti UNO, tj. učinjenog carinskog prekršaja, prekršajno procesuiran od strane UNO i u tom postupku proglašen odgovornim kod Općinskog suda u Bihaću,  te mu je Rješenjem ovog suda broj: 17 0 Pr 103247 19 Pr od 26.02.2020. godine izrečena novčana kazna zbog učinjenog prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet prekršaja. Spomenuto rješenje Općinskog suda u Bihaću  je postalo pravosnažno dana 24.03.2020. godine.

-    U predmetu Džaferović Omer otkrivena povreda propisa je rezultat rada UNO, a prema posljednjim raspoloživim informacijama u ovom predmetu Kantonalno tužilaštvo USK iz Bihaća je podiglo optužnicu protiv imenovanog - krivično djelo „Nedozvoljena trgovina zlatnim novcem i zlatom“ iz člana 266. stav 1. Krivičnog zakona F BiH i krivično djelo „Nedozvoljena trgovina“ iz člana 267. Krivičnog zakona F BiH.

-    Kurtović Husnija je zbog otkrivene povrede propisa iz nadležnosti UNO, tj. učinjenog carinskog prekršaja prekršajno procesuiran od strane UNO i u tom postupku proglašen odgovornim kod Općinskog suda u Bihaću  te mu je Rješenjem ovog suda broj: 17 0 Pr 104566 20 Pr od 16.11.2020. godine izrečena novčana kazna zbog učinjenog prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet prekršaja. Spomenuto rješenje Općinskog suda u Bihaću  je postalo pravosnažno dana 11.12.2020. godine.

UNO je protiv imenovanog Kurtović Husnije pokrenula još jedan prekršajni postupak zbog otkrivene povrede propisa iz oblasti indirektnih poreza i isti je u toku kod Općinskog suda u Bihaću.

-    Lipovača Senija je zbog otkrivene povrede propisa iz nadležnosti UNO, tj. učinjenog carinskog prekršaja prekršajno procesuirana od strane UNO i u tom postupku proglašena odgovornom kod Općinskog suda u Bihaću,  te joj je Rješenjem ovog suda broj: 17 0 Pr 103758 19 Pr od 04.01.2021. godine izrečena novčana kazna zbog učinjenog prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet prekršaja. Spomenuto rješenje Općinskog suda u Bihaću  je postalo pravosnažno dana 05.02.2021. godine.

-    Čović Mujo je zbog otkrivene povrede propisa iz nadležnosti UNO, tj. učinjenog carinskog prekršaja prekršajno procesuiran od strane UNO i u tom postupku proglašen odgovornim kod Općinskog suda u Bihaću  te mu je Rješenjem ovog suda broj: 17 0 Pr 104565 20 Pr od 28.05.2021. godine izrečena novčana kazna zbog učinjenog prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet prekršaja.

Iz svega prethodno navedenog, potpuno je jasno da je postupanje službenika UNO bilo ispravno i u skladu sa važećim zakonskim propisima, a na osnovu istog su uspješno provedeni i okončani  spomenuti sudski postupci, potvrđeni i kroz sudske odluke.

U cilju još potpunije informacije u tablici ispod se nalaze zvanični podaci o vrijednosti oduzete robe od strane  Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra Banjaluka u ranijem periodu i u periodu od kada je šefica spomenute Grupe gđa. Majstorović.

UNO je u potpunosti poznato da iza ovih neosnovanih optužbi i napada stoje osobe koje su zbog težih povreda službene dužnosti prestali radni odnosi u UNO, kao i pojedinci koji su nezadovoljni svojim statusom u Upravi za neizravno oporezivanje.

Kopirati
Drag cursor here to close