Oprez

Samo pet država ima rizičnije ceste od BiH

Konkretnije, samo pet članica EU ima veću smrtnost od BiH, i to Rumunjska (96), Bugarska (88), Letonija (78), Hrvatska (77) i Poljska (76).
Vijesti / Flash | 21. 08. 2019. u 08:30 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stopa smrtnosti u prometu u BiH je prošle godine iznosila 72 poginula na milijun stanovnika, čime naše ceste spadaju u najrizičnije u Europi. Konkretnije, samo pet članica EU ima veću smrtnost od BiH, i to Rumunjska (96), Bugarska (88), Letonija (78), Hrvatska (77) i Poljska (76).

Situacija na našim prometnicama je gora nego u Mađarskoj i Grčkoj, gdje su lani u prometu poginula po 64 osobe na milijun građana, te Češkoj sa 62 mrtvih na milijun stanovnika.

Po podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BiHAMK), stopa smrtnosti na bh. cestama u 2018. godini je, dakle, iznosila 72 poginula, dok je prosjek u EU bio 49 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, što pokazuju informacije do kojih je došao Generalni direktorat za mobilnost i transport Europske komisije (EK).

Bajro Džindo, stalni sudski vještak za cestovni promet iz Tuzle, napominje da su bh. ceste na rednom broju jedan na popisu faktora koje vidi kao uzrok ovakve statistike.

"Dakle, ne vozilo, nego cesta. To znači da imamo ceste koje su izgrađene za 1.000, a po njima se kreće 5.000 vozila. Pritom, imamo neprimjerene ceste koje ostaju iste, a vozila su sve bolja i tehnički suvremenija", pojasnio je Džindo za "Nezavisne".

Na drugo mjesto je svrstao mjere protiv vozača koji čine prekršaje u prometu.

"Kada dođe do točke da netko za prometnu nezgodu ili prekršaj bude kažnjen, kazne se ne izvršavaju. Vi imate primjera da čovjek pravi 50 puta istu grešku i nitko ništa ne poduzima", istaknuo je Džindo, koji ocjenjuje da se naš zakon o sigurnosti prometa ne razlikuje mnogo od drugih, ali je problematična primjena.

I njegova kolegica iz Sarajeva Elida Suljagić, koja je također sudski vještak i inženjer prometa, napominje da je frekvencija prometa povećana, a da ceste ne mogu pratiti takav rast broja vozila. Ipak, kako ističe, ljudski faktor najodgovorniji je za situaciju koju imamo.

"Kroz svoje iskustvo uočila sam da su ljudi dosta preopterećeni zbog ubrzanog tempa života, što se odražava i na promet. Sankcije su svakako jedno od rješenja, odnosno najbitnije, kako bi se situacija popravila", navela je Suljagić, koja ima više od 15 godina iskustva u struci.

Iz BiHAMK-a su naveli da je veliki broj prometnih nezgoda na našim cestama, između ostalog, rezultat nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu.

"Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nezgoda (oko 24,3 posto). Slijede prometne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u prometu, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na cesti itd.", naveli su iz BiHAMK-a.

Na cestama u BiH su prošle godine zabilježene 36.672 prometne nezgode. Život je izgubilo 277 osoba, 1.653 ih je teže, a 8.750 lakše ozlijeđeno.

Inače, najsigurnije ceste su u Velikoj Britaniji, gdje je, po podacima EK, u 2018. zabilježeno 28 smrti na milijuna stanovnika, a slijede Danska (30), Irska (31), Nizozemska (31) te Švedska (32).

Kopirati
Drag cursor here to close