U 2017. - 2.700

Rekorederi: Područje HNŽ ima najviše požara u FBiH

Izrazila je nadu da će konferencija zajednički doprinijeti smanjenju rizika od katastrofa, napominjući da u njenom radu sudjeluje veliki broj ljudi koji su u sustavu zaštite i spašavanja.
Vijesti / Flash | 09. 05. 2018. u 15:23 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hercegovačko-neretvanske županije je područje na kojem se svake godine događa najviše požara, a samo tijekom 2017. godine bilo ih je 2.700, rečeno je u Konjicu prilikom Konferencije o prevenciji i pripremljenosti na šumske požare u požarnoj sezoni 2018.

Naime, konferencija je ujedno sastanak Mreže za civilnu zaštitu Saveza općina i gradova Federacije, a ona je organizirana u sklopu regionalnog projekta Izgradnja urbane otpornosti u jugoistočnoj Europi – akcijska mreža (SEE URBAN), koji zajednički financiraju Europska unija i razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Naglasak je stavljen na smanjenje rizika od katastrofa posebice požara otvorenih prostora.

Kovač: U HNŽ najviše požara

Glasnogovornica FUCZ Majda Kovač je kazala kako nije slučajno da se na području općine Konjic organizira ova konferencija, napominjući da je Hercegovačko-neretvanska županija područje na kojem se svake godine događa najviše požara. 

Izrazila je nadu da će konferencija zajednički doprinijeti smanjenju rizika od katastrofa, napominjući da u njenom radu sudjeluje veliki broj ljudi koji su u sustavu zaštite i spašavanja. 

Kovač ističe da je veoma bitno da sve institucije i organizacije koje su uključene u sustav zaštite i spašavanja budu dobro uvezane i koordinirane. 

''Mnogo nam je lakše funkcionirati ako smo uvezani, iskoordinirani, ako svako od nas odrađuje svoj dio posla'', kazala je Kovač. 

Sve općine u HNŽ imaju vozila i opremu

Direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Eugen Ćubela je izjavio za Fenu da je to županija koja je u protekloj, 2017. godini, imao oko 2.700 požara otvorenog tipa, što šumskih, što ostalih požara. 

Po njegovim riječima, izuzetno je dobro da su se na konferenciji u Konjicu okupili predstavnici svih relevantnih institucija i organizacija, zato što sama županija može da odgovori na neke manje požare. 

''Kad se dogode požari većih dimenzija, tada dolazi do izražaja razumijevanje i pomaganje iz ostalih županija, federalne razine, državne, Oružanih snaga BiH. Svi čimbenici koji su u sustavu zaštite i spašavanja i zaštite od požara tada pomažu -vojska što se tiče helikoptera, a ostale razine što se tiče jedinica i opremljenosti za gašenje požara'', kazao je Ćubela. 

Napomenuo je da je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, potpomognuta višim razinama vlasti, uložila dosta sredstava za opremanje struktura za zaštitu od požara. 

''Možemo se pohvaliti da smo jedna od županija koja je opremila gotovo sve općine i gradove u svojoj županiji vatrogasnim vozilima i vatrogasnom opremom. Svake godine je bila i obuka za vatrogasce, to su sve stručni ljudi, osposobljeni za sve velike zahvate što se tiče požara'', kazao je Ćubela. 

Ali, ističe on, kada se dogodi šumski požari u planinama, gdje ljudska noga ne može da kroči, primorani su da traže pomoć zračnih snaga koje su se uvijek odazivale na njihov poziv i bile na terenu. 

Rukovodilac projekta UNDP-a u BiH Aida Hadžić-Hurem je kazala za Fenu da je sastanak mreže jedinica lokalne samouprave civilne zaštite i konferencija dio aktivnosti regionalnog projekta Izgradnja urbane otpornosti u jugoistočnoj Europi. 

Navela je da se projekt provodi u šest zemalja regije, a financiran je od EU i UNDP-a u iznosu od 577 tisuća eura, a implementira ga UNDP. 

''Cilj ovog projekta je da u svim ovim zemljama uspostavimo organizacije, udruženja gradova i općina koji će se baviti pitanjima katastrofa. U BiH to su mreže jedinica lokalne samouprave za civilnu zaštitu koje omogućavaju općinama i gradovima da zajednički razmatraju probleme s kojima se suočavaju'', navela je Hadžić-Hurem. 

Važna suradnja svih razina vlasti u katastrofama

Predstavnik Ministarstva sigurnosti BiH Idriz Brković je kazao Feni da je vrlo važno da su se na konferenciji okupili predstavnici svih institucija u BiH, od lokalne zajednice do državne razine, da razgovaraju o pripremama za požarnu sezonu u BiH, odnosno o preventivnim i operativnim mjerama koje se mogu provesti. 

Napomenuo je da je bitna uloga i Ministarstva sigurnosti BiH kad su u pitanju požari, jer svi zahtjevu koji se tiču Oružanih snaga BiH se upućuju preko Operativno-komunikacijskog centra Ministarstva sigurnosti BiH i eventualno traženje bilateralne ili međunarodne pomoći u slučaju velikih požara. 

''Bitno je da smo 2012. godine pa i 2018., u suradnji s Upravom za neizravno oporezivanje, predložili Vijeću ministara odluku o oslobađanju plaćanja uvoznih trošarina na opremu za civilnu zaštitu i vatrogastvo, čime smo stvorili uvjete da se neplaćanjem poreza i carine na opremu koja se nabavlja stvore dodatne rezerve novca za kupovinu potrebne opreme'', naveo je Brković. 

Kaže da je Vijeće ministara BiH ranije iskazalo spremnost da sudjeluje u sufinanciranju nabavke opreme za gašenje požara iz zraka, ali nisu do sada imali zahtjeva s razina entiteta za takav vid suradnje. 

Predstavnica Saveza općina i gradova Federacije BiH Zlata Turkić je kazala da je Mreža za civilnu zaštitu Saveza općina i gradova Federacije BiH savjetodavno tijelo unutar Saveza. 

Važno je preveniranje

''Cilj Mreže je primjena i prilagođavanje primjera dobrih praksi udruživanja jedinica lokalnih samouprava radi smanjenja rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća u jedinicama lokalne samouprave, kako bi se umanjile posljedice ovih događaja i zaštitili ljudi, životna sredina i imovina'', kazala je Turkić.   

Po njenim riječima, konferencija u utorak je organizirana u pravo vrijeme i u Konjicu, području podložnom požarima. 

Navela je kako se prirodne nepogode događaju, ugrožavaju i odnose ljudske živote, uništavaju životnu sredinu, prouzrokuju velike materijalne štete i gubitke. 

''Mogućnost 'predviđanja' ili sprečavanja njihovog nastanka, odnosno otklanjanja ili ublažavanja posljedica, poslovi su kojima treba da se bave države, njihovi organi i tijela, ali i svi mi. Aktivnosti kroz mreže kakva je ova od velikog su značaja'', kazala je Turkić, te istaknula potrebu preventivnog djelovanja i koordinacije od državne do lokalne razine.

Kopirati
Drag cursor here to close