Admir Arnautović

Pravda nije u potpunosti zadovoljena ako javnost ne zna da je ona zadovoljena

Glasnogovornik tuzlanskog Kantonalnog tužiteljstva Admir Arnautović je naglasio da “pravda nije u potpunosti zadovoljena ako javnost ne zna da je ona zadovoljena'', što je jedan od ključnih principa na kojima treba raditi.
Vijesti / Flash | 26. 03. 2019. u 14:25 BIRN Justice Report

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedostatak sinkronizacije policijskih i tužiteljskih informacija je jedan od važnijih problema koji se pojavljuju kada se ovi organi obraćaju javnosti, zbog čega je neophodna bolja interna komunikacija.

Ovo je rečeno na regionalnoj konferenciji ''Suradnja tužiteljstva i policije u segmentu odnosa s javnošću'' održanoj u Sarajevu, gdje je, između ostalog, istaknuto da se uslijed nedostatka sinkronizacije i pravih informacija, stvara prostor za dezinformacije i špekulacije.

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), kazao je da živimo u vremenu u kojem građani uglavnom nemaju povjerenje u pravosudne i policijske institucije te se prihvata loša interpretacija i stvara prostor za krive informacije.

''Istraživanje je pokazalo da 90 posto građana sliku o pravosuđu stvara preko informacija koje dobivaju iz medija, a svega 10 posto na osnovu iskustva. Zdrav odnos medija i pravosudnih institucija je neophodan za ostvarivanje prave svrhe, a to je da građani budu blagovremeno informirani'', rekao je Tegeltija.

Glasnogovornik tuzlanskog Kantonalnog tužiteljstva Admir Arnautović je naglasio da “pravda nije u potpunosti zadovoljena ako javnost ne zna da je ona zadovoljena'', što je jedan od ključnih principa na kojima treba raditi.

Prema njegovim riječima, najbitnije, najučinkovitije i najlakše je komunicirati sa građanima posredstvom medija, a stvar je u tome da medijima treba odgovoriti na ono što traže, u ovisnosti od tijeka i faze predmeta.

''Ne postoji, ali zaista ne postoji nijedna situacija ni u policijskim agencijama ni u tužiteljstvima da mi budemo u potpunosti zatvoreni za medije i da odgovaramo: ''Nemam komentara''. U svakom momentu se ima nešto prenijeti javnosti. Previše je važno ono što rade policija i tužiteljstva da bismo mi bili začahureni i netransparentni'', kazao je Arnautović.

Tomo Zorić, tajnik Državnog vijeća tužitelja Srbije, naveo je kako je neophodna sinkronizacija između policije i tužiteljstva, da se mora napraviti artikulacija informacije koja ide ka medijima, da se zna tko govori, te da to ne utječe i ne kompromitiraju dokaze koji će se kasnije koristiti u sudskom postupku.

''Ono što je možda središnji problem jeste curenje informacija mimo državnih organa, i naš zadatak je da spriječimo to, da informacija bude službena, da iza nje stoji autoritet policije i tužiteljstva, državnog organa koji je radi. Neimenovani izvori iz kojih cure informacije izuzetno su opasni, jer daju dezinformacije, poluinformacije, i javnost prosto može imati iskrivljenu i pogrešnu sliku o nekom postupku ili predmetu'', rekao je Zorić.

Dragana Unković-Maljević, savjetnica za odnose s javnošću u Vrhovnom državnom tužiteljstvu Crne Gore, kazala je da komunikaciju olakšava kada se zna što novinari traže, a otežava to što zakon sprečava da se otkrije određeni broj informacija.

''Mnogo treba da se radi i na internoj komunikaciji samog tužiteljstva'', navela je Unković-Maljević i pojasnila da je Državno tužiteljstvo Crne Gore krenulo sa suprotnog kraja i bilo jedna od najzatvorenijih institucija, a danas je obratna situacija.

Ona je rekla da praksa u crnogorskom tužiteljstvu nije odgovarati na medijske upite frazom ''bez komentara''.

Martina Mihordin, glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), kazala je da ova institucija ne može djelovati sama za sebe, bez suradnje sa ostalim organima, kao i da su mediji, pogotovo kvalitetne istraživačke priče, dobar izvor saznanja za daljnji rad.

Kopirati
Drag cursor here to close