Najvažnije pitanje u BiH: Naš mentalitet i naša korupcija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack izjavila je danas u Sarajevu kako se borba protiv korupcije, uz otklanjanje političkih prepreka ekonomskom razvoju BiH, nalazi u samom vrhu prioriteta kada se radi o unutarnjem razvoju zemlje, ali i putu BiH ka Europskoj uniji.

Svi raditi na rješenju

''Na rješavanju tog pitanja trebaju raditi svi građani BiH'', rekla je Cormack u izjavi za medije datoj u stanci Konferencije o efikasnoj primjeni mehanizama za zaštitu prijavitelja korupcije u javnim institucijama u BiH koju je, uz potporu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID/BiH), organizirala Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT.

Američka veleposlanica je u tom kontekstu istaknula značaj zakonodavstva u ovoj oblasti, a kako bi se na najefikasniji način zaštitili prijavitelji korupcije, odnosno građani koji su iskazali spremnost da se bore protiv korupcije.

Pozvala je sve da sudjeluju u procesu suzbijanja korupcije da bi BiH bila mjesto u kojem na transparentan način funkcioniraju slobodno tržište i ekonomija, odnosno mjesto i zemlja u kojoj se protiv korupcije bore i građani i njeni nadležni organi, odnosno agencije za provedbu zakona.

Poručila je, istovremeno, da je pored Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na državnoj razini, potrebno pristupiti donošenju takvih zakona na entitetskoj i razini Brčko Distrikta BiH, uključujući i privatni sektor, ocijenivši to ključnim elementom, "jer građani moraju znati da postoji sustav koji će ih zaštiti kada odluče da prijave korupciju".

Mentalitet i korupcija

''Ono što je još vrlo važno jeste način razmišljanja/mentalitet ljudi u vezi s korupcijom'', rekla je veleposlanica Cormack, naglašavajući kako je u većini razvijenih zemalja korupcija nešto što je neprihvatljivo, te da se takav tretman ove društvene pošasti treba postići i u BiH.
Na važnost hitnog djelovanja u antikorupcijskim aktivnostima ukazao je direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) Hasim Šabotić, podsjećajući da je Vijeće ministara BiH u protekloj godini usvojilo strategiju za borbu protiv korupcije, te da je, u međuvremenu, APIK prvi put sačinio izvještaj o tome što je tko uradio u toj oblasti, a koji je upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.
100 prijava koruptivnog ponašanja

Precizirao je da je tijekom ove godine APIK registrirao oko 100 prijava s indicijama koruptivnog ponašanja, koje se najprije obrađuju u skladu sa zakonom, a potom prosljeđuju nadležnim organima, a najčešće relevantnim tužiteljstvima.

Šabotić smatra kako treba kreirati efikasan sustav koji će ljude zaštititi i ohrabriti da prijave korupciju, ukoliko su im takvi slučajevi poznati, te da to podrazumijeva i postojanje zakona i na nižim razinama od državnog.

Direktor ACCOUNT-a Eldin Karić novinarima je kazao kako je u oblasti borbe protiv korupcije načinjen određeni napredak, prisjećajući se ranijih tragičnih slučajeva u kojima su prijavitelji korupcije izvršavali samoubojstvo, ili bili žrtve mobinga, ili su protiv njih poduzimane različite represivne mjere, zbog toga što su osjetili građansku dužnost i hrabrost da prijave slučajeve korupcije.

Koga štiti zakon?

Dodao je da, stoga, treba raditi na daljnjem unapređenju sustavnih rješenja kojima će prijavitelji korupcije uživati punu zaštitu i sigurnost, a da istina izađe na vidjelo, te da akteri koruptivnih radnji budu adekvatno sankcionirani u čemu posebna odgovornost imaju pravosudne institucije u BiH.

Kako je rečeno, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije BiH stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine i njime je obuhvaćeno 22.000 uposlenih u 75 institucija u BiH, a za njegovo provođenje zaduženi su APIK i Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH.

U fokusu sudionika konferencije - predstavnika vladinog i nevladinog sektora bila su pitanja unapređenja institucionalnih mehanizama zaštite i sigurnosti prijavitelja korupcije, stjecanje povjerenja prijavitelja u institucije sustava kao i promoviranje i poticanje aktivnog sudjelovanja građana u borbi protiv korupcije.

Usto, na skupu su detaljno elaborirani različiti aspekti angažmana na planu suzbijanja korupcije, uključujući ulogu civilnog društva i medija u zaštiti prijavitelja korupcije.