Podrška kolegicama!

Najčešći napadi na novinarke dešavaju se u online prostoru

Neki od načina zaštite su jačanje profesije insistiranjem na temeljnim postulatima te osvješćivanjem novinarske solidarnosti, rečeno je na ovom skupu.
Vijesti / Flash | 12. 03. 2019. u 15:26 Fena
Kopirati

 Novinarke su češće od njihovih muških kolega izložene online napadima i uvredama zbog tekstova koje objavljuju, nedovoljnoj zaštiti od pozvanih institucija i kolega u redakcijama, kao i težem profesionalnom napredovanju do uredničkih pozicija.  

Potrebno je da novinarke prijavljuju napade čiji su oblici i seksističke poruke u internet prostoru te uvrede na račun spola ili fizičkog izgleda. Ne izostaju ni prijetnje smrću nekim medijskim uposlenicama, pa čak ni njihovoj djeci, nakon objave istraživačkih tekstova. 

Najjača zaštita bila bi veća solidarnost u branši, dosljedno insistiranje same profesije na uzusima i vlastitom dignitetu te zakonsko tretiranje ovih napada kao napada na službene osobe. 

To su neke od konstatacija izrečenih na konferenciji "Žene u novinarstvu i novinarska solidarnost", održanoj u istoimenom projektu pod pokroviteljstvom Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i USAID-a. 

- Žene u novinarstvu često su izložene verbalnim napadima u kojima ih se često vrijeđa i ponižava te se smatra da nisu dorasle poslu u javnom diskursu. U komentarima na različitim portalima, često sam nailazila na pogrdne nazive za žene novinarke; često se ističe kako je njihovo mjesto u kući a ne u javnom prostoru i na taj način se omalovažava njihov rad. Potrebno je ponuditi neku vrstu rješenja u vidu 'Mreže novinara' koja bi poslužila kao platforma za podršku od kolega iz ove branše - navela je moderatorica na konferenciji, pravnica i aktivistica u Fondaciji "Cure" Vildana Džekman. 

Vildana Selimbegović i Arijana Saračević Helać, također sudionice konferencije, navele su slučajeve zastrašivanja i prijetnji, upućivanih telefonski ili na drugi način njima i članovima porodica jer su se one u novinarskim tekstovima istraživački bavile 'teškim' temama među kojma su i one o ratnim zločinima i samim počiniteljima. 

- Verbalni napadi na novinarke su najčešći, ali iz njih se mogu izroditi i fizički napadi - mišljenje je projekt menadžerice Ornele Čolić koja ističe da je cilj projekta "Žene u novinarstvu i novinarska solidarnost" postići veću medijsku pažnju i potaći na senzibilitet u odnosu na slučajeve napada koje žene trpe na radnim mjestima. Od 90 napada zabilježenih u nekoliko godina na novinare generalno, 50 se odnosi na novinarke, navela je Čolić i dodala da se malo slučajeva prijavljuje policiji odnosno pravosuđu. 

Neki od načina zaštite su jačanje profesije insistiranjem na temeljnim postulatima te osvješćivanjem novinarske solidarnosti, rečeno je na ovom skupu. 

Po mišljenju Lamije Silajdžić, asistentice na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, bolno je što novinari izvještavaju o mobingu u drugim profesijama, dok o mobingu nad njima niko ne govori. 

Silajdžić je navela nekadašnji vlastiti primjer u ulozi novinarke, kad je uprkos tome što je bila trudna, satima hodajući ili sjedeći po pločnicima ili travnjacima ispred sjedišta institucija, čekala kao i brojne kolege iz drugih redakcija na izjave sudionika nekog političkog sastanka. 

To, po njenom mišljenju, osim što je primjer da urednici redakcija ne zaštićuju dovoljno njihove novinare, ilustruje i odnos dužnosnika kakvom treba reći - stop, odnosno staviti do znanja da novinarska profesija ima vlastiti dignitet i da njeni predstavnici zaslužuju primjereni tretman. 

Biti novinar je teško, a novinarka još teže, smatra glavna i odgovorna urednica lista "Oslobođenje" Vildana Selimbegović, ali je dobro, dodaje ona, što jača svijest o potrebi umrežavanja odnosno profesionalne solidarnosti. To bi trebalo da ishodi budućim ozbiljnijim reakcijama struke u slučaju napada na njene članove, a ne samo šturim priopćenjima "koja su ustvari izraz naše nemoći", zaključila je ona.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kopirati