Apel

Mreža za izgradnju mira: Pronaći sve nestale osobe u BiH

Iz Mreže za izgradnju mira navode da će nastaviti ulagati napore u izgradnju održivog mira, čuvajući uspomene na žrtve genocida u Srebrenici od zaborava, podsjećajući na učinjena zlodjela s ciljem da se više nikad nikome ne ponovi Srebrenica.
Vijesti / Flash | 11. 07. 2019. u 11:42 Fena
Kopirati

Mreža za izgradnju mira suosjeća s obiteljima žrtava i izražava nadu da će uskoro biti pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida koji dosad nisu pronađeni.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U priopćenju za javnost povodom 11. srpnja, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Mreža za izgradnju mira apelira da se ulože napori da se pronađu sve nestale osobe u BiH, čiji broj se prema informacijama iz ožujka 2019., koje je iznijela generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger, procjenjuje na oko 7.000 te da se pozovu oni koji skrivaju informacije da ih javno kažu, kako bismo se oslobodili tereta prošlosti i napokon krenuli dalje.

Iz Mreže za izgradnju mira navode da će nastaviti ulagati napore u izgradnju održivog mira, čuvajući uspomene na žrtve genocida u Srebrenici od zaborava, podsjećajući na učinjena zlodjela s ciljem da se više nikad nikome ne ponovi Srebrenica.

Iako je 1993. Srebrenica proglašena zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija, odnosno izuzeta od oružanih napada, to nije spriječilo da se tijekom šest dana, od 11. do 16. srpnja 1995. u Srebrenici počini genocid nad osobama nesrpske nacionalnosti, najstrašniji zločin na tlu Europe od Drugog svjetskog rata. Prema istraživanju Istraživačko dokumentacionog centra, u genocidu u Srebrenici su stradale 8.372 žrtve. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica. Genocid u Srebrenici je izvršila Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, te pripadnici paravojne formacije Škorpioni.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je u svojim pravosnažnim presudama potvrdio da zločini počinjeni u srpnju 1995. u Srebrenici predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.

Prema podatcima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) za zločine počinjene u srpnju 1995. u Srebrenici, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Hrvatskoj i Srbiji osudili su ukupno 47 osoba na preko 700 godina zatvorske kazne, od čega su tri pravosnažne doživotne i jedna prvostupanjska doživotna zatvorska kazna - za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine koje su u srpnju 1995. počinjeni u Srebrenici. Unatoč utvrđenim činjenicama i sudskim presudama prisutni su napori da se vrši revizija prošlosti i da se genocid u Srebrenici negira.

Kopirati