JNA

Milan Kučan progovorio o događajima pred raspad Jugoslavije

Vijesti / Flash | 23. 11. 2015. u 05:54 M.M.
Kopirati

Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan izjavio je u nedjelju u razgovoru za Slovensku televiziju da odgovorni političari u odsutnim trenucima moraju preuzeti odgovornost ne samo za sebe nego i narod kojega predstavljaju, te da se tako ponašao i kao predsjednik slovenskog Saveza komunista u godinama pred raspad Jugoslavije, kada je dugo i uporno razgovarao s pučistički raspoloženim vodstvom tadašnje JNA, što mnogi u Sloveniji među disidentskim krugovima nisu razumjeli.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Ono što je slovensko partijsko vodstvo natjeralo da naćuli uši bila je izjava vojnog vodstva da će oni srediti situacju ako to nije u stanju učiniti partija. Veljko Kadijević (tadašnji ministar obrane SFRJ) jednom mi je rekao da se oni ne bave pijunima nego onima koji stoje iza njih", kazao je Kučan u razgovoru povodom autorizirane biografije koju je nedavno objavio povjesničar i Kučanov prijatelj Božo Repe.

Prema Kučanovim su se riječima nakon smrti Tita JNA i njeno vodstvo osjećali ugroženima jer su imali privilegiran položaj u tadašnjem društvu i političkom sustavu, a smatrali su da demokratski procesi koji su se osjećali taj položaj ugrožavaju, a uz to nisu priznavali kolektivno predsjedništvo nastalo nakon Tita kao svog vrhovnog zapovjednika.

Smetale su im i republičke teritorijalne obrane i republičke partijske organizacije, a tadašnja je armija s pravom pretpostavljala da iza tzv. napada na JNA i njenih pokušaja da zaustavi demokratske procese u Sloveniji stoji jedinstveno slovensko partijsko rukovodstvo, a ne nastajajuće udruge civilnog društva ili tjednik "Mladina", prisjetio se Kučan koji je nakon stvaranja Slovenije bio izabrani predsjednik države u dva mandata, od 1992. do 2002. godine.

Kučan se u razgovoru složio s tvrdnjom svog biografa da je njegova politička taktika u to vrijeme bila "dva koraka naprijed, jedan korak natrag" kako bi spriječio da JNA smjenom slovenskog partijskog rukovodstva zaustavi političke procese u Sloveniji, te da je morao taktički djelovati i u slučaju suđenja publicistima "Mladine" pred vojnim sudom tadašnje JNA u Ljubljani, što mu se tada zbog nerazumijevanja mentaliteta JNA i stvarne političke situacije i mogućih prijetnji zamjeralo.

Kučan tvrdi da je sve to činio kako bi spasio demokratske procese i dolazeće osamostaljenje Slovenije, što je postalo neizbježno kad je JNA stvorila spregu sa Slobodanom Miloševićem kao eksponentom snaga koje su stajale iza Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), s čijim se ciljevima JNA onda identificirala jer je u njima vidjela garanta za održanje svojih pozicija i interesa.

Tvrdnju da je kao političar djelovao u interesu naroda Kučan je obrazložio i stanjem kad je u tada kolektivnom predsjedništvu Slovenije u lipnju 1991. godine trebalo odlučiti da li na intervenciju JNA pružiti oružani odgovor.

Tada su drugi članovi predsjedništva dugo šutjeli, čekajući što će reći Kučan, svjesni da se radi o sudbonosnoj odluci, ispričao je bivši slovenski predsjednik.

S jakim aluzijama na čelnika sadašnje oporbe i bivšeg premijera Janeza Janšu, Kučan je kazao da bi bilo korisno za Sloveniju ali i druge zemlje u regiji ispitati afere oko trgovanja oružjem iz početnih godina rata na području bivše Jugoslavije iako je u međuvremenu došlo do sudskog zastarjevanja tih predmeta, te odbacio teze da iz pozadine preko svojih financijskih i političkih veza i danas vlada Slovenijom iako je u mirovinu službeno otišao još 2002. godine.

"Ne sumnjam da politički klanovi i mreže postoje, ali nisam ja taj koji iza njih stoji", kazao je Kučan, dodavši da bi u Sloveniji stanje bilo mnogo bolje nego što jest kad bi političko i financijsko djelovanje političara bilo tako transparentno kao što je njegovo.

"Ono što me brine je mogućnost nastanka društva u kojem će takve teorije prihvatiti i neki pametni ljudi. Nisam među onima koji smatraju da je u politici dopušteno koristiti sva sredstva", kazao je Milan Kučan.

Kopirati