Struka kaže

Malcovir nije lijek za koronavirus

U ljekarnama će ga moći kupiti na ljekarski recept pacijenti koji su ga i inače koristili za druga oboljenja. Ovi pacijenti sada su suočeni sa problemom jer zbog nestašice na tržištu ne mogu nabaviti lijek koji inače koriste.
Vijesti / Flash | 16. 04. 2020. u 21:21 Piše: Žurnal info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Ilustracija / Malcovir nije lijek za koronavirus 

Mnogo reakcija izazvala je vijest da je domaća farmaceutska kompanija Zada Pharmaceuticals razvila lijek koji se koristi u liječenju koronavirusa.

Zada je na tržište plasirala lijek Malcovir, čija je aktivna supstanca hidroksihlorokin i odmah su počele brojne interpretacije kako Malcovir liječi koronavirus.

Neće ga biti u slobodnoj prodaji, upozoravaju iz kompanije. Kao ispomoć u liječenju koronavirusa moći će se koristiti samo u kliničkim centrima pod strogim nadzorom ljekara. U ljekarnama će ga moći kupiti na ljekarski recept pacijenti koji su ga i inače koristili za druga oboljenja. Ovi pacijenti sada su suočeni sa problemom jer zbog nestašice na tržištu ne mogu nabaviti lijek koji inače koriste. Hidroksihlorokin im je ranije bio dostupan samo iz interventnog uvoza.

Zada je lijek odlučila plasirati nakon što su pratili svjetske studije, kaže Alma Salkić iz ove kompanije:

''Cilj je pronalazak vakcine ali ovo je trenutno borba da se traži izlaz, lijek koji će pokazati učinkovitost. Zada je pratila šta se terapijski dešava, koje su studije objavljene i šta se sve preporučuje, šta su klinički centri uveli u svoje kliničke terapijske protokole. Na osnovu toga smo kao kompanija krenuli u razvoj tog proizvoda. Američka agencija za hranu i lijekove odobrila je primjenu tog lijeka. Prema studijama u brojnim klinički centrima, iskustvima ljekara iz Italije, Kine, Francuske, koji su u najvećoj mjeri krenuli u kliničke studije, vođeni tim podacima i preliminarnim rezultatima krenuli smo u razvoj generičkog lijeka.''

Malcovir je dobio dozvolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Prošao je sve faze proizvodnje i kontrole.

Sam hidroksihlorokin je sintetski lijek u kontinuiranoj kliničkoj primjerni od 1955. godine. Indikovan je za prevenciju ili liječenje malarije, erimatoznog lupusa i reumatoidnog artritisa.
Kako je predmetna supstanca pokazala učinkovitost kod liječenja pacijenata oboljelih nakon inficiranja virusom SARS-Cov 2 te da je ovaj lijek upao u bolničke protkole za simptomatsku terapiju pacijenata inficiranih virusom, Zada je lijek stavila na tržište a Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izdala dozvolu za njegovo stavljanje u promet – pojašnjavaju u Agenciji.

Nezakonito reklamiranje

Ipak, nekoliko je problema sa plasmanom ovog lijeka na bh. tržište. Prvi je svakako njegovo nekritičko reklamiranje i u pojedinim medijima predstavljanje kao lijeka koji liječi koronavirus. Taj lijek, suglasni su stručnjaci, još uvijek ne postoji.

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH u članu 76 jasno navodi da je zabranjeno oglašavanje u široj javnosti lijekova koji se izdaju samo na ljekarski recept. Izuzeci od ovog člana postoje – a to su epidemije. Ali taj izuzetak mora dozvoliti direktor Agencije na prijedlog Stručnog vijeća:

Zabranjeno je oglašavanje lijekova široj javnosti tako da se lijeku pripisuju svojstva koja nema, preuveličavaju pozitivni efekti lijeka, senzacionalistički i na neodgovarajući način opisuju efekti lijeka ili da se na bilo koji drugi način korisnik lijeka dovodi u zabludu.

Zvuči poznato, zar ne?

Malcovir se u domaći medijima predstavio kao čudotvorni lijek koji liječi Covid-19, pa ne treba iznenaditi ukoliko Bosanci i Hercegovci sutra budu tražili načine kako doći bez lijeka bez ljekarskog recepta ili raznim zloupotrebama.

No svjetski stručnjaci još uvijek su podijeljeni oko koristi Malcovira u liječenju koronavirusa. I stručna javnost u BiH ima različite stavove.

Prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, specijalista infektolog, ne želi komentarirati sam MALCOVIR jer o njemu nema dovoljno informacija. Ali njen stav o primjeni antivirotika i antimalarika kod Covid-19 infekcije je jasan:

''Apsolutno sam protiv toga jer nema nijednog opravdanog razloga. Osim toga, antimalarik Chloroquin može kod srčanih bolesnika dati ružne nuspojave'' – kaže za Žurnal.

Kod Sars-KoV-2 infekcije se treba na vrijeme postaviti dijagnoza bolesti korona infekcije te komplikacije virusne i bakterijske, upozorava:

''To se može postići već peti dan povišene temperature od 38. Potrebno je uraditi rutinske kliničko-laboratorijske pretrage, oksigenaciju krvi, testiranje na Covid-19 i rtg pluća. Tada već postoje znaci koji govore o potrebi hospitalizacije.''

Svjetske preporuke

Korištenje hidroksihlorokina u liječenju Covid-19 odobrila je Američka agencija za hranu i lijekove. Donald Trump je hlorokin i hidroksihlorokin nazvao božijim darom. Čuo ga je i jedan Amerikanac u Arizoni koji je lijek uzeo na svoju ruku i umro od trovanja.

Prva istraživanja u Francuskoj i Kini ukazuju da lijek može biti od pomoći u liječenju koronavirusa ali stručnjaci pozivaju na oprez. Istraživanja su provedena na malom broju oboljelih, i potrebne su godine da se sa sigurnošću može ustvrditi da lijek zaista djeluje.
Iako može biti od pomoći, oprez je neophodan.

Francuski ministar zdravlja Olivier Veran upozorio je da se ovi lijekovi mogu koristiti samo u liječenju najtežih oblika Covid-19. Kardiolog Michael Ackerman za AFP je rekao da kod oko jedan posto ljudi postoji veliki rizik od nesvjestica, napada ili čak iznenadne smrti od srčanog zastoja zbog problema povezanih sa srčanim ritmom kojih nisu bili svjesni.

BBC piše da, iako Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da nema dokaza da hidroksihlorokin djeluje, počinje masovno da se koristi. BBC piše da autori izvještaja o utjecaju ovog antimalarika na liječenje koronavirusa sa Oxforda upozoravaju da su potrebne opsežnije i kvalitetnije kliničke studije kojima bi se dokazala učinkovitost.
Francuska je odobrila korištenje lijeka ali je upozorila na nuspojave.

Ministrica u Zadi

Korištenje hidroksihlorokina još uvijek izaziva polemiku u svjetskim stručnim krugovima. Preambiciozno ga je reklamirati kao lijek. U BiH ga je, dakle, uvela kompanija Zada Pharmaceuticals.

Samo nekoliko dana prije nego što će izbaciti Malcovir na tržište, Zadu je posjetila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. Ministrica se tada, javnost je saznala, raspitivala o ''lijekovima koje ova kompanija može ponuditi u liječenju oboljelih od koronavirusa''.

Vlasnik Zade je Davud Zahirović, nekadašnji član Sabora Islamske zajednice, u javnosti poznat i kao financijer Stranke demokratske akcije. Ne bi bilo iznenađenje da se sada od kompanije Zada kupe velike količine Malcovira.

Podsjetimo kako je Federacija BiH 2009. godine uvezla velike količine lijeka ''tamiflu'' zbog ptičije gripe, a više od pola nabavljene količine je uništeno zbog isteklog roka trajanja.

Kopirati
Drag cursor here to close