Mreža

Koji su uvjeti za izbor bh. diplomata?

''Tragedija je u tome što, da biste postali veleposlanik, morate biti bliski osobi koja vas imenuje. Normalno da predsjednik neće poslati nekoga u koga nema povjerenja, ali je pitanje na čemu se zasniva to povjerenje''
Vijesti / Flash | 10. 12. 2018. u 09:55 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik najavio je da će na prvoj sjednici Predsjedništva BiH u srijedu tražiti smjenu 16 diplomatskih predstavnika, velepolsanika i konzula srpske nacionalnosti, nakon čega bi na njihova mjesta trebali biti imenovani novi. Praksa izmjene osoblja u mreži diplomatsko-konzularnih predstavništava svugdje u svijetu nakon promjene vlasti nije neuobičajena. Veći je problem tko će biti novi veleposlanici i hoće li interesi Bosne i Hercegovine njihovim angažmanom biti ugroženi?, prenosi FTV.

Iako se govori o 16 pozicija s kojih će biti povučeni, činjenica je i da je nekima od veleposlanika već istekao mandat, a nekima uskoro ističe, pa nakon promjene sastava Predsjedništva BiH njihove pozicije svakako i nisu bile sigurne.

''Ovdje je odluka da se povuku svi koji su imenovani u ime Srba u svim veleposlanstvima i konzulatima i da se otpočne procedura imenovanja novih. Slažem se s ocjenom da nismo imali nikakve koristi od tih ljudi, da oni nisu radili i nisu konzultirali RS ni po jednom pitanju'', izjavio je Dodik.

Ništa sporno

O najavi povlačenja veleposlanika bivši veleposlanik BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja ne vidi ništa sporno, barem zasad.

''Značajan broj ovih koji bi trebalo da se vrate ili su se već vratili ne pripadaju u sami vrh bosanskohercegovačke, pa ni srpske diplomacije, tako da me ne čudi to da se ti ljudi mogu i promijeniti, jer su po tko zna kakvim kriterijima i oni birani. Osnovno pitanje je i po kakvim kriterijima će biti birani novi veleposlanici'', kaže Šoja.

Inače, prema Ustavu BiH imenovanje veleposlanika i konzula u isključivoj je nadležnosti Predsjedništva BiH. Ministarstvo vanjskih poslova, za razliku od nekih drugih zemalja, u tom procesu nema nikakvu, pa ni konzultativnu ulogu. U Sloveniji, na primjer, ministar vanjskih poslova predlaže veleposlanika Vladi, a Vlada potom konzultira predsjednika Republike, a svi kandidati za veleposlaničku poziciju obavljaju razgovor i s parlamentarnim odborom. U našoj zemlji to tko će predstavljati BiH u svijetu zavisi samo od tri čovjeka.

''Rezultat toga je da je bh. diplomacija u zadnjih nekoliko godina bitno oslabljena tako da ovo što Dodik radi, nažalost, nije neuobičajeno, mada je možda radikalnije nego što su to radili njegovi prethodnici koji su barem bili toliko strpljivi da sačekaju kraj mandata, pa da onda postave svoje ljude'', navodi vanjskopolitički analitičar Srećko Latal.

Prema istraživanju Fondacije za javno pravo iz 2016. godine, BiH je imala 41 posto karijernih diplomata, a 59 posto bile su politički imenovane osobe. Karijerni veleposlanici nose manji rizik kada su u pitanju diplomatski gafovi, nepoznavanje pravila protokola ili specifičnosti diplomatske komunikacije. Iako skandali DKP predstavnika nisu svojstveni samo našoj zemlji, bh. veleposlanici nerijetko su bili u centru afera o kojima su izvještavali i strani i naši mediji. Od razgovora o gastronomiji sa španjolskim kraljem, do traženja da gosti podmire polovicu računa u restoranu u Pekingu, iako je troškove snosilo veleposlanstvo. Bilo je i navoda o švercu suhomesnatih proizvoda i rakije preko slovenske granice, ali i zloupotreba u izdavanju putnih isprava u Francuskoj.

Što je potrebno

''Tragedija je u tome što, da biste postali veleposlanik, morate biti bliski osobi koja vas imenuje. Normalno da predsjednik neće poslati nekoga u koga nema povjerenja, ali je pitanje na čemu se zasniva to povjerenje, je li ono vezano na prijateljske odnose ili na profesionalizam'', kaže Šoja.

Ako ste mislili da je za veleposlaničko zvanje potrebno znati makar jedan strani jezik - prevarili ste se. To je samo dodatna kvaliteta, jer je prema Odluci Predsjedništva BiH dovoljno znati makar jedan jezik zemlje članice Europske unije. Zanimljivo je i to da neke lokacije po džentlmenskom dogovoru pripadaju određenom narodu, pa čak i ako za to mjesto postoji mnogo bolji kandidat, nacionalnost bi mu mogla biti prepreka. Tako, na primjer, ni poznavanje neeuropskih jezika, poput kineskog, što je rijetkost, diplomatima ne garantira službovanje u Pekingu.

Kopirati
Drag cursor here to close