Karamarko traži ujedinjenje dvaju HDZ-ova u BiH do Nove godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novi predsjednik HDZ-a Hrvatske Tomislav Karamarko se nakon stranačkoga izbornoga sabora pozabavio uklanjanjem “stranoga tkiva” u stranci i slanjem oštrih poruka vladajućoj Kukuriku koaliciji.

Nekadašnji prvi obavještajac Hrvatske koji se politički kalio i kod Tuđmana, Mesića i Sanadera “kroz svoje ruke” je munjevitom brzinom pretresao Jadranku Kosor i Vladimira Šeksa i krenuo punim jedrima prema novim izborima i povratku na stare staze ponosa i slave.

U međuvremenu je Tomislav Karamarko pronašao vremena i strpljenja da ispipa puls i trasira buduće odnose između sestrinskih stranaka: HDZ-a Hrvatske i dvaju HDZ-ova u BiH. Ti su odnosi još od Sanaderovih vremena postali nešto hladniji, svedeni na neuobičajenu komunikaciju na distanci i politiku nenametanja zadaća i nemiješanja u unutarnje stvari.

Kako doznaje Dnevni list iz vrha HDZ-a BiH, predsjednik HDZ-a Hrvatske je u razgovorima s čelnicima sestrinskih stranaka iz BiH jasno dao do znanja kako ga isključivo zanima jedan HDZ u BiH i drži apsolutno besmislenim i beskorisnim daljnje postojanje dvaju HDZ-ova. Naš izvor otkriva da je poslovično “nabrijani” Karamarko gotovo ultimativno zatražio da se dva HDZ-a stope u jednu stranku do Nove godine.

Zanimljivo je da taj pomalo ucjenjivački, ali razboriti stav Karamarka ovoga puta nije iziritirao i razbjesnio čelnike dvaju HDZ-ova u BiH, Dragana Čovića i Božu Ljubića, kao što je svojevremeno Ivo Sanader svojim nadmenim i bahatim držanjem gotovo izazvao pravi politički rat između Zagreba i Mostara.

Objektivno, okolnosti su se radikalno promijenile i idu na ruku Karamarkovom projektu. Nakon sklapanja postizborne koalicije, Dragan Čović i Božo Ljubić su i pragmatično sami započeli mukotrpni proces pomirenja i spajanja dvaju HDZ-ova. Odnosi su se na terenu iz ratne bratoubilačke retorike pretvorili u kolotečinu i zapravo bi se moglo kazati kako je trenutačno proces ujedinjenja dvaju HDZ-ova na pola puta. Iako u nekim stranačkim “džepovima”, zbog uskostranačkih ili pojedinačnih interesa, postoje stanoviti otpori stapanju donedavno na smrt zavađenih opcija, analitički se može ustvrditi i dokazati kako je daljnje egzistiranje Ljubićevoga HDZ-a 1990. gotovo besmisleno i kontraproduktivno. I do Karamarka su došle takve prosudbe i on je u vrlo tolerantnim kontaktima s Čovićem i Ljubićem bez arogancije i bahatosti blago sugerirao snaženje “hadezeove” politike u BiH.

Prema informacijama iz Zagreba, novi predsjednik sada najjače oporbene stranke u Hrvatskoj se želi snažnije angažirati u projektu popravljanja narušene ustavne pozicije Hrvata u BiH.

U toj nakani mu treba snažan, a ne rascjepkan i načet partner u BiH. Pri tome Tomislav Karamarko ne želi apsolutno poniziti i ignorirati druge hrvatske opcije u BiH. On će, kako doznaje Dnevni list, već ovih dana primiti i lidere nekih drugih hrvatskih stranaka iz BiH. 

 

Novi predsjednik HDZ-a Hrvatske ne želi izgubiti dosta stabilnu bazu u BiH i biračko tijelo koje je godinama znalo i presuditi kod formiranja saborske većine i formiranja Vlade RH. Bivši lider HDZ-a Ivo Sanader je u jednom trenutku uzburkao i poljuljao te sestrinske veze i čak uvrijedio i Dragana Čovića i Božu Ljubića bahatim uplitanjem u međustranačke stvari. Čović ga je hladno otpilio, a nešto kasnije i Božo Ljubić, čiju ljubav nije mogao bezuvjetno kupiti.

To zahlađenje i svojevrsno kolebanje “stožernih” Hrvata i političko zahlađenje dijelom su iskoristile lijeve snage iz Hrvatske, osobito karizmatični i omiljeni predsjednik države Ivo Josipović, a svoj prostor u emocijama Hrvata iz BiH pronašao je i premijer Zoran Milanović.

Očigledno je kako Tomislav Karamarko želi uništiti te pohode ljevice na biračko tijelo u BiH. Predsjednik HDZ-a Hrvatske je razumio poziciju oba HDZ-a pred jesenje lokalne izbore pa je postavio dosta rastezljiv rok za ujedinjenje dvaju HDZ-ova. Već nakon zatvaranja glasačkih mjesta otvorit će se i završiti ta priča.