Preporuke profesionalaca

Kako izbjeći udar groma?

Munje i gromovi se događaju svugdje: u planinama, gradovima, na prometnicama, vodenim površinama i sl.
Vijesti / Flash | 05. 05. 2018. u 19:42 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosnia Storm Chasers - prva BH zajednica lovaca na oluje objavila je kako se treba ponašati u slučaju grmljavinskog nevremena.

 Munje i gromovi se događaju svugdje: u planinama, gradovima, na prometnicama, vodenim površinama i sl.

Opasnosti udara groma moguće je izbjeći usvajanjem određenih pravila ponašanja:

1. prije odlaska u planinu ili na otvorene prostore u prirodi moramo se informirati o vremenskim uvjetima radi izbjegavanja oluje,
2. olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer,
3. oluja je povezana s olujnim oblacima (kumulunimbusima),
4.  ako prijeti oluja potraži čvrsto sklonište,
5. ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, metalnih stupova i metalnih predmeta, kao što su slavine, utičnice i električni prekidači,
6. korisno je pravilo 30+30: kada vidite munju i možete nabrojiti do 30 sekundi dok čujete grom,morate potražiti sklonište. Najmanje 30 minuta od posljednje viđene munje i groma ne smijemo izlaziti iz skloništa,
7. velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih stijena,
8. svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara,
9. mobitele ili radio uređaje ne koristiti nego ih dobro spakiraj u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja,
10. mokra užeta mogu voditi grom,
11.nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba,
12. izbjegavajte eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume,
13. izbjegavajte nositi metalne predmete (cepine, sajle, ljestve, klinove),
14. izbjegavajte prostor blizu strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda,
15. munja može biti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno te može udariti iz vedrog neba,
16. na kraju oluje munje su jednako opasne kao na početku,
17. udalji se od stijena, grebena i vrhova,
18. šator nije zaštita; ako si u njemu ostani dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće,gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od groma,
19. u šumi potraži zaklon kraj manjih stabala i grmlja,
20. na otvorenom prostoru biraj najniža mjesta, škrape, i doline ako nemaju vode,
21. ako si ipak na otvorenom, čučni i pogni se naprijed stavljajući ruke oko koljena; ako je moguće stavi ispod sebe izolacijski materijal kao što je uže, jakna i sl; nemoj ležati ispruženo na zemlji.

 Kažu kako izravan udar groma u čovjeka uzrokuje visoki napon u tijelu, reda veličina 100 kV, uslijed čega sa površine ljudskog tijela nastaje preskok u obliku električnog luka, preko kojeg teče n dio električne struje nastale udarom groma, dok kroz tijelo čovjeka prolazi struja vrijednosti nekoliko ampera. Rijetki su oni koji mogu preživjeti direktan udar groma.

Električni tok koji teče po površini ili kroz tijelo može uzrokovati:različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj-zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje-gubitak svijesti, privremena paraliza, konvulzije i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma-površinske opekotine različitih oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta (dugmad, nakit),moguća je i karbonizacija tijela-“blast” ozljede prsnoga koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha-različiti psihički i neurološki poremećaji.

Posredni udar groma se događa kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu 100m od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma strujnice se raspršuju nekontrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka.

Podsjećamo, u Prnjavoru je u petak od udara groma nastradala djevojčica.

 

Pružanje prve pomoći


1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
2. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti dodirnuti je bez opasnosti.
3. Spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
4. S prvom pomoći započeti ukoliko je unesrećenik bez svijesti, ima isprekidano disanje ili uopće ne diše, nema opipljivog pulsa odnosno ima raširene zjenice. Unesrećenika položiti na leđa i odmah započeti sa masažom srca. Pri tom osloboditi sve dišne putove. S obje ruke (jednom na drugoj) 10 puta pritiskati prsa u razmaku od 1sekunde toliko snažno da mu se prsni koš spusti do 5 cm. Ukoliko unesrećenik nije počeo disati ponoviti postupak ili početi s oživljavanjem usta na usta. To se mora tako dugo ponavljati dok ne dođe pomoć ili liječnik koji će ustanoviti smrt.
Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati.
5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

Kopirati
Drag cursor here to close