Parlamenti u BiH na zadnjem mjestu

Institucije izvršne vlasti i dalje zanemaruju bh građane

Istraživanje je uključivalo institucije izvršne vlasti u BiH, pa tako Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, državna i entitetska ministarstva, kao i uzorak od 45 institucija organa uprave.
Vijesti / Flash | 30. 09. 2019. u 19:01 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Treće po redu istraživanje koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno s članicama regionalne mreže ActionSEE, pokazuje da institucije izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u protekloj godini nisu unaprijedile način funkcioniranja koji bi rezultirao poboljšanjem otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti prema građanima/kama.

Istraživanje je uključivalo institucije izvršne vlasti u BiH, pa tako Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, državna i entitetska ministarstva, kao i uzorak od 45 institucija organa uprave.

Blagi napredak

Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da otvorenost izvršnih vlasti ni na regionalnom nivou nije zadovoljavajuća.  Institucije izvršne vlasti u regiji u prosjeku ispunjavaju 48.6 posto kriterija otvorenosti. Iako ovaj rezultat predstavlja blagi napredak od oko 5 posto u odnosu na prethodno istraživanje, nema mnogo razloga za zadovoljstvo.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stupanj do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i  Kosovu.

Izvršna vlast u BiH ima znatno složeniju strukturu i sastav nego zemlje u regiji, zbog čega je usporedba njezinih rezultata s rezultatima drugih država zahtijevalo poseban metodološki pristup. S obzirom da ni entitetske vlade, niti Vijeće ministara BiH, nisu mogli samostalno biti uspoređeni s vladama država regije, predmet provedenog istraživanja bila su sva tri nivoa izvršne vlasti u BiH, a u ovoj analizi korišten je njihov ukupni rezultat kako bi se predstavilo stanje u Bosni i Hercegovini.

Izvršna vlast

Izvršna vlast (Vijeće Ministara, Vlada FBiH, Vlada RS) u BiH zadovoljava ukupno 45 posto indikatora otvorenosti. Najbolje rangirano je Vijeće ministara s 61 posto zatim Vlada FBiH s 44 posto te Vlada RS s 43 posto ispunjenih indikatora otvorenosti.

Budžetska transparentnost zadovoljava 49 posto postavljenih indikatora, što u odnosu na prošlogodišnjih 47 posto predstavlja napredak od nekoliko postotaka.

Objavljivanje godišnjih izvještaja o radu i generalnih organizacijskih informacija predstavlja jedan od ključnih instrumenata otvorenosti, ali i kontrole rada izvršne vlasti od strane građana/ki. Izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju tek 55 posto indikatora koji se odnose na navedene stavke.

Ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju svega 29 posto analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH.

Međusobne razlike u ukupnim rezultatima između državnih i entitetskih ministarstava u BiH su velike. Najbolje rangirano je Ministarstvo pravosuđa BiH, koje ispunjava 56 posto ukupnih indikatora, a najlošije je Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva Republike Srpske, ali treba i naglasiti da je ovo ministarstvo formirano dva mjeseca prije početka istraživanja pa je sigurno i to doprinijelo ovom rezultatu.

Transparentnost

Kada govorimo o transparentnosti ministarstva u postupcima javnih nabavki, ista zadovoljavaju tek blizu 36 posto analiziranih kriterija.

Organi uprave u BiH (u uzorak za istraživanje ušlo je 45 organa uprave) također imaju skroman rezultat od 26 posto zadovoljenih indikatora otvorenosti.

Učinkovitost rada organa uprave u BiH zadovoljava 28 posto postavljenih indikatora. Samo 30 posto organa uprave objavljuje godišnji program rada na svojoj službenoj web stranici, a izvještaje o radu njih 17 posto Ovi rezultati u odnosu na prošlogodišnje pokazuju blage oscilacije koje ne predstavljaju ni progresivnu ni regresivnu promjenu.

Ipak pored nezadovoljavajućeg cjelokupnog rezultata postoje i institucije koje se ističu svojim proaktivnim i transparentnim načinom objavljivanja podataka. Pa tako Ured koordinatora za reformu javne uprave zadovoljava 81 posto ispunjenih indikatora, Regulatorna agencija za komunikacije BiH – 56.62 posto te Agencija za nadzor nad tržištem BiH zadovoljava 54.64 posto

Zakonodavna vlast u BiH zadovoljava tek nešto manje od 46 posto postavljenih indikatora otvorenosti i u odnosu na zemlje regije nalazi se na posljednjem mjestu, dok je lider Crna Gora sa 79 posto zadovoljenih indikatora.

Istraživanje otvorenosti zakonodavne vlasti u BiH obuhvatilo je oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH, te Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Prosječan rezultat Parlamentarne skupštine BiH iznosi 49 posto ispunjenih indikatora otvorenosti, od čega Zastupnički dom PS BiH ispunjava 50 posto, a Dom naroda PS BiH 47 posto indikatora, što je skoro pa identično prošlogodišnjim rezultatima. Ni ove godine niti jedan od domova PS BiH nije dostavio odgovore na poslane upitnike, pa su zbog toga indikatori koji su ispitivani putem upitnika ocijenjeni najnižim ocjenama, a ovakvo postupanje najvišeg zakonodavnog tijela u državi ukazuje na odsustvo dobrih praksi u komunikaciji s javnošću.

Parlament FBiH ima najlošiji prosječni rezultat od tri praćena parlamenta s tek 40 posto ispunjenih indikatora. Dom naroda PFBiH zadovoljava 43 posto, a Zastupnički dom PFBiH tek 36 posto svih postavljenih indikatora. Niti jedna od praćenih oblasti u prosjeku ne zadovoljava ni polovinu postavljenih indikatora u oba doma Parlamenta FBiH. Odgovore na poslani upitnik ove godine je dostavio Dom naroda PFBiH, i to je jedna od dvije zakonodavne institucije koje su ove godine dostavile odgovore na upitnik.

Narodna skupština Republike Srpske zadovoljava 53 posto indikatora otvorenosti, a i ove godine, kao i prethodne, dostavila je odgovore na upitnik o otvorenosti institucija koji je upućen u okviru istraživanja, te je bila jedno od dva zakonodavna tijela u ovom istraživanju koje je to i učinilo. Ipak, ove godine je došlo do blagog pada od 3 posto u odnosu na prošlogodišnje rezultate.

S obzirom na rezultate istraživanja, može se zaključiti da institucije zakonodavne vlasti u BiH u protekloj godini nisu uložile napore kako bi u unaprijedile svoju otvorenost, te su zabilježile lošiji rezultat.

Kopirati
Drag cursor here to close