Štetni ugovori

Hutovo blato se nakon ugovora dviju Elektroprivreda suočilo sa strašnim problemima

Ukoliko se navedeni projekt provede do kraja, rijeke iz sliva Neretve, poput Bune, Bunice i Bregave, u potpunosti će ostat bez autohtonih vrsta, a Parku prirode Hutovo blato prijeti potpuno uništenje.
Vijesti / Flash | 11. 09. 2020. u 18:05 Andrea JAKIŠA | Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Energetski projekt pod nazivom ''Gornji horizonti'', koji se provodi na jugu Hercegovine, podrazumijeva preusmjeravanje voda sliva rijeke Trebišnjice i već ima negativne utjecaje na prirodnu okolinu u dolini Neretve.

Ukoliko se navedeni projekt provede do kraja, rijeke iz sliva Neretve, poput Bune, Bunice i Bregave, u potpunosti će ostat bez autohtonih vrsta, a Parku prirode Hutovo blato prijeti potpuno uništenje.

Naravno da nitko ne želi ići protiv projekta ''Gornji horizonti'', već se svi stručnjaci žele založiti da se u ovaj projekt ugrade konkretne mjere kako bi se ublažili negativni utjecaji.

Projekt ''Gornji horizonti'' star 56 godina

Realizacija projekta ''Gornji horizonti'' započela je u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine. Do početka rata završena je prva faza ovog projekta – izgrađene su hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat. Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske Elektroprivrede.

Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo blato ističe kako je potpisivanje navedenog projekta donijelo velike negativne posljedice za Hutovo blato.

''Kada je bila pompa oko hidroelektrane u Dubrovniku, onda su dvije elektroprivrede, EP HZHB i EPRS, potpisale ugovor o raspodjeli energije, odnosno voda i energije, a nas se, nažalost, nitko nije sjetio. Naravno da i mi sudjelujemo u tome jer posljedice svega bile su vidljive velikim količinama vode koja je dolazila Popovim poljem u Svitavu. Posljedice su bile velike i rezultirarale su na Hutovo blato, a u toj situaciji imali smo previše vode i probleme sa dnevnim oscilacijama vode. To se sve odnosilo na turizam, objekte kao i piknike u prirodi. Cijelu godinu rijeka Krupa je bila potopljena, kao i cijelo Deransko područje te se to negativno reflektiralo na nas koji radimo u turističkoj djelatnosti. Razmjeri negativnog utjecaja bili su veliki; posebno su bile štete i na ribljem fondu, što se tiče mriješćenja, što se tiče pecanja, izlova i slično. Međutim, to je trajalo nekih godinu dana, no sad se stanje opet normaliziralo. To je bio problem sa velikim vodama, a mi godinama imamo problem sa nedostatkom voda u sušnim ljetnim mjesecima, kakva je i ova godina sada, a voda je ispod svih minimuma. Imamo Deransko jezero napola suho, najveće prirodo jezero Hutova blata nema vode, a jasno je kako je problem i kad ima previše vode i kad nema vode. Kad je puštena u rad hidroelektrana Čapljina i kad su urađeni svih zahvati na rijeci Trebišnjici u Popovu polju i kad su izolirani ponori tamo, od tad je Hutovo blato izgubilo 50% voda koje dolaze iz zemlje odnosno kroz podzemlja i kroz izvorišne zone'', ističe Zovko i dodaje:

''Od tada se Hutovo blato počelo mijenjati jako puno i ovo sada što fali vode i nije samo problem što je fali nego što se izdigao mulj. Imamo vodomjere i letve to pratimo godinama i sad se mulj na Deranskom jezeru izdigao preko jednog metra i to je sad problem. Kroz neke naše akcijske planove u suradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode radili smo jedan akcijski plan gdje bi se trebale uključiti sve Elektroprivrede da isfinanciraju taj plan odnosno da se ručno i mehanizacijom u Deranskom jezeru uradi ono što je voda radila godinama besplatno. Mi sad imamo preko 80 jaruga koje su zarasle i koje se praktično ne mogu više vidjeti i samo ih imamo na kartama. To bi trebalo očistiti i tu bi se trebale uključit Elektroprivede da pomognu pošto je ovo posljedica njihovog rada, a mi da partnerski krenemo skupa u to i da Hutovo blato počnemo oporavljat jer inače ovako ono propada i prijetnja je da se potpuno promijeni i izmijeni i da u Hutovo blato ne bude više blato'', rekao je ravnatelj Parka prirode Hutovo blato.

Drastično smanjenje ptičje populacije, ugrožen mrijest endemskih vrsta ptica

Zbog nedostatka voda došlo je i do promjene staništa biljnog i životinjskog svijeta. Svitavsko jezero imalo je rijeku Maticu, odnosno rijeka Krupa imala je svoju pritoku – drugu rijeku Maticu, koja je izlazila i imala svoj izvor te je bila otoka Svitavskog prirodnog jezera.

''Zbog svega toga trska je puno uznapredovala, jer joj pogoduje malo suša, malo voda i poplavne livade. Trska je okupirala sve površine i pojavila se svugdje, no to nije dobro jer je ima prekomjerno i postala je invazivna vrsta. Moramo pronaći neki način da to smanjimo i to nam je jedan od ciljeva jer znamo što se događa svako dvije tri godine i velika je prijetnja za nastanak požara i zbog nje kroz požar stradaju druge vrste one koje su rijetke i ugoržene. Bitno je naglasiti da mi u tom području, gdje je trska krenula drastično napredovati, imamo negdje oko 28 biljnih vrsta koje su na crvenoj listi – močvarne vegeacije i sve te vrste su ugrožene uznapredovanjem trske. Kad je rijeka Matica potopljena, prva je stradala trska, a sada vidimo da je to vodena površina bez ikakve vegetacije. Trske ima na nekim plivajućim otocima, a ostala vegetacija je u potpunosti stradala. Kad bi Hutovo blato imalo više vode, kad bi se vratile one vode koje su nekad bile onda bi se trska prirodno smanjila jer ona ne može uopće rasti i ne odgovara joj teren koji je stalno pod vodom'', kazao je Zovko.

Zovko ističe da dvije Elektroprivrede, EPHZHB i EPRS mogu riješiti ovaj problem ukoliko bude dobre volje.

''Sve se može riješiti ukoliko oni to žele. Do sada nije bilo dobre volje, no u posljednje vrijeme mi razgovaramo i uporni smo. Punih 11 godina radimo već sa tri generacije EPHZHB, pričamo o tome međutim do sada nije bilo razumijevanja. Čak je Federalno ministarstvo turizma kroz turizam i zaštitu okoliša, kroz dozvolu za rad županije i općine Čapljina, njima naložilo da trebaju napraviti s nama (dragovoljni sporazum) o saniranju šteta, no oni to nisu bili prihvatili. Nakon toga su tužili Ministarstvo i to je palo na sudu. Smatram da je najbolje da zaboravimo što je bilo, da nastavimo razgovarat sa sadašnjom Upravom jer mislim da imaju sluha za ovaj problem i da cijene područje u kojem je smještena ova hidroelektrana. Svjesni su da je to jedan svjetski realitet, da je Hutovo upisano u Ramsarsku konvenciju da je Međunarodno priznato, a evo najnovijim istraživanjima utvrdili smo da tu imamo 11 natura vrsta, biljnih zajednica, a na cijelom području imamo 23 natura staništa. U cijeloj Bosni i Hercegovini nema više od deset natura staništa i to su sve rezultati istraživanja. Zato mislim da pomalo i ljudi u Elektroprivredi shvaćaju vrijednosti koje tu imamo i mislim da će u budućnosti biti za to da pokušamo spasiti da ne propadne zauvijek'', zaključio je razgovor gospodin Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo blato.

Negativne strane projekta ''Gornji horizonti''

I predstavnici Ornitološkog društva ''Naše ptice'' upoznati su s projektom ''Gornji Horizonti'' te pokušavaju ukazati na njegove negativne strane.

''Upoznati smo s ovim projektom i već duže vremena pokušavamo ukazati na njegove negativnosti. Nažalost, još uvijek se nedovoljno djeluje i ukazuje na posljedice realizacije ovog projekta što omogućava da se on tiho fazu po fazu realizira. Ovaj projekt bi na ptice u Hercegovini mogao utjecati u velikoj mjeri. S jedne strane ugrožava poplavne livade, staništa koja su veoma značajna za ptice u tijeku migracije, što može dovesti do drastičnog smanjenja brojnosti ptica na Hutovom blatu i trajnog nestanka pojedinih vrsta. Sa druge strane, akumulaciju koja bi nastala sigurno bi naselile neke druge vrste, ali to sigurno ne bi bilo vrijedno poređenja sa raznolikosti koju danas imamo na područjima kraških polja, a koja bi ovim projektom bila uništena'', ističe dr. Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva ''Naše ptice''.

Ovaj projekt trajno bi mogao uništiti biodiverzitet Hutova blata i upravo s tom činjenicom slaže se Kotrošan.

''Da, gubitak voda bi zasigurno uticao u velikoj mjeri na čitav živi svijet Hutova blata, ali i šireg područja slivova rijeka Trebišnjice i Neretve. Zasigurno da bi mnoge vrste trajno nestale, a i ukupna slika područja bi se izmjenila u potpunosti'', zaključuje Kotrošan.

Očuvanje biodiverziteta Hutova blata

Marinko Dalmatin, diplomirani inžinjer biologije ističe kako je o pitanju projekta ''Gornji horizonti'' mnogo rečeno i napisano, a jako malo urađeno.

''Odgovornost je na menadžmentu Parka prirode Hutovo blato koji je sukladno saznanjima trebao provoditi i poduzimati mjere zaštite i očuvanja biodiverziteta Hutova blata, a ne tražiti krivca udrugima - Elektoprivredama. Projekt ''Gornji horizonti'' započeo je 60. godina prošlog stoljeća i napravljene su opsežne studije, elaborati, projekti koji su dali pregled svih mogućih negativnih utjecaja na ekosustav Hutova blata pa i šire. Uz to, data su i riješenja za očuvanje biološke raznolikosti Hutova blata pa i delte Neretve. Što nikog ne tangira i ne poduzimaju se mjere to treba pitati nadležene, a prije svega menaždmet Parka. Park prirode Hutovo blato formirano je 1994.g. u cilju zaštite, očuvanja racionalnog korištenja i upravljanja ovim osjetljivim područjem, te svi propusti u posljednih dvadesetak godina od kad je formiran trebali su biti prioritet Parka. Zaštita i očuvanje bidodiverziteta Parka prirode Hutovo blato i delte Neretve leži u konačnom riješenju Gornjih horizonata, izgradnja brane na Neretvi kod Dračeva. O ovom problemu će se još pričati i poduzimat će se odgovarajuće radnje'', kazao je Dalmatin.

Upit koji je poslan Elektroprivredi HZHB da daju svoje stajalište vezano za projekt ''Gornji horizonti'' te što smatraju da bi moglo i moralo biti rješenje, kako bi se očuvao ovaj zaštićeni prostor, odgovoren je na najkraći mogući način.

Odgovor je poslala Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija, a odgovor glasi: ''Svaki ugovor koji zaključi EP HZ HB d.d. Mostar, od interesa je za naše poduzeće, i u potpunosti je zakoniti, pa tako i Ugovor o poslovnoj suradnji sa EP RS. Uz to što u ugovornim odnosu štitimo interese našeg poduzeća, u postpunosti provodimo sve zakone koji reguliraju pojedinu materiju i ne zaključujemo štetne ugovore'', odgovorila je Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija EP HZHB.

Mještani naselja u blizini Parka prirode Hutovo blato, posebice oni stariji, ističu kako se priroda, a i sami park, u zadnjih par desetljeća promijenila.

Jedan od njih na ovom području živi cijeli život.Iako se nije htio predstaviti, pristao je reći nam par riječi o tome kako je sve izgledalo prije, a kako danas.

''Polja su bila plodna, radilo se i obrađivalo, ljeti smo se kupali na mjestima gdje je dubina vode bila i po par metara. Sada je sve drukčije. Posebno zadnjih par godina kada voda odjednom potopi usjeve, a onda dođe ljeto pa vode nema ni za lijeka'', ističe.

Dodaje i kako mnogih rukavaca i izvorišta više nema.

''Hidroelektrane su krive. Nestalo je na desetke vrutaka, izvorišta, jezera. Hutovo blato se promijenilo, a samim time i priroda, ali i biljke i životinje u njemu. Bojim se kako će izgledati za par godina'', rekao nam je.

Kada je riječ o Elektroprivredi RS, za kontakt osobu dobili smo Anu Bokunjić – Buha, koja je odgovorila na upit da se nalazi na godišnjem odmoru te da će krajem kolovoza, kada se vrati na posao, odgovoriti na upite. Nažalost, odgovore na postavljena pitanja, vezana za projekt ''Gornji horizonti'' od ERS-a nikad nismo dobili.

Kopirati
Drag cursor here to close