Financijska pomoć: Što EU želi od BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sarajevu je u srijedu održan godišnji sastanak na kojem je dat pregled planiranja i implementacije financijske podrške koju Europska unija pruža Bosni i Hercegovini. Europska unija investira oko 530 milijuna eura za razdoblje 2014-2020, što je čini vodećim donatorom u zemlji.

Sastanak je okupio predstavnike svih razina vlasti u BiH, Europske unije i država članica EU, te civilnog društva u ulozi promatrača. Sastankom su predsjedavali Edin Dilberović, nacionalni koordinator BiH za IPA-u, i Michela Matuella, šefica Odjela za Albaniju i BiH pri Generalnom direktoratu Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

U fokusu rasprave su bili rezultati postignuti u poljima u kojima se pruža pomoć Europske unije, točnije demokracija i upravljanje, vladavina prava i temeljna prava, konkurentnost, inovacije i poljoprivreda, ruralni razvoj, okoliš, energija i transport, te obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. Razgovor je također bio usmjeren na to kako buduće financiranje može najbolje pomoći BiH da ispuni reformske prioritete postavljene u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

U pripremi novog financijskog paketa za period 2021-2027, predstavnici EU su ponovno istaknuli da je neophodno da vlasti u BiH nađu adekvatna interna rješenja da bi se ubrzala provedba programa, poboljšala učinkovitost i osigurala vidljivost postignutih rezultata u korist BiH građana.

Organizacije civilnog društva u BiH su pozvane da se više uključe u sve faze ciklusa politika, počev od planiranja, programiranja i provedbe, pa do praćenja rezultata u sektorima u kojima se pruža pomoć Europske unije.