Bez plana

EU suzbija lažne vijesti, BiH šuti

O ovoj temi bilo je govora i u utorak na Ekonomskom forumu u Davosu, a Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da Srbija također planira donijeti mjere protiv lažnih vijesti.
Vijesti / Flash | 24. 01. 2019. u 09:17 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija (EU) počela je implementaciju plana suzbijanja lažnih vijesti, nama susjedna Hrvatska u ponedjeljak je objavila korake koje planira poduzeti u sklopu ove kampanje, a u BiH još nema aktivnosti države na ovom planu.

O ovoj temi bilo je govora i u utorak na Ekonomskom forumu u Davosu, a Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da Srbija također planira donijeti mjere protiv lažnih vijesti. On je, međutim, isključio da bi Srbija mogla usvojiti njemački model, po kojem bi nadležno vladino tijelo dobilo ovlaštenje da natjera društvene mreže i internet portale da uklanjaju sadržaj za koji se ocijeni da predstavlja lažne vijesti pod prijetnjom financijskim sankcijama.

"Ako bismo u Srbiji primjenili njemački model, napali bi nas da uvodimo cenzuru, da ograničavamo izražavanje na društvenim mrežama i da to aktiviste onda ograničava da rade ono što rade. Ali, istina je da nismo dobili dobru ocjenu 'Reportera bez granica' kad je u pitanju sloboda medija. I koliko god sam ponosan na naše ekonomske reforme i na naš uspješni angažman na stabilizaciji i miru u regiji, toliko nisam ponosan zbog ove ocjene. Siguran sam da ćemo u narednom periodu popraviti u pozitivnom smjeru", rekao je Vučić.

Na pitanje Europskoj komisiji očekuje li EU da BiH donese neke mjere u okviru europske strategije i kakve su preporuke EU, rečeno nam je da je Komisija prošle godine usvojila europski pristup rješavanja problema lažnih informacija, ali da se on ne odnosi na BiH, već na zemlje članice. S tim u vezi, kako su rekli "Nezavisnim", formirana je radna grupa koja je donijela preporuke na osnovu kojih bi se trebale provoditi europske politike, a jedna od glavnih preporuka je da se ne ide u cenzuriranje sadržaja, već da se kombiniraju mjere poput edukacije javnosti, ali i stvaranje uvjeta za bolji rad novinara, od osobne do materijalne sigurnosti, pa do ohrabrivanja istraživačkog novinarstva.

"Bilo kakva cenzura, bilo javna ili privatna, trebalo bi biti jasno izbjegnuta. Kratkoročne probleme treba rješavati na drugačiji način, a dugoročno treba jačati društvenu otpornost", navedeno je u ovim preporukama.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za tisak BiH, kaže da bi i BiH trebala slijediti direktive EU, ali da, prema njenim saznanjima, nema ni na vidiku bilo kakvih aktivnosti koje bi bile poduzete od strane državnih organa.

"Iznenadim se kada na svom Facebook profilu vidim podijeljene lažne informacije kod ljudi koje, ne samo da smatram inteligentnim, već pouzdano znam da su obrazovani i inteligentni, ali i dalje nasjednu ili na potpuno lažnu informaciju ili manipulativnu dezinformaciju", kaže ona.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjal Luka, smatra da bi i država morala više uraditi na suzbijanju ovog problema kroz donošenje zakona i propisa, ali i stvaranjem uslova da javni servisi budu istinski servis građana i kad je u pitanju profesionalizam i objektivnost.

"Naravno, dio je i na samim medijima i urednicima. Mediji bi trebalo da obrate više pažnje na izvore koje koriste, da se ne citiraju niti prenose portali bez impresuma, adrese i glavnog i odgovornog urednika, a čija je jedina svrha propaganda i diskreditacija", smatra Vukelić i upozorava da je situacija u RS posebno pogoršana proteklih mjeseci kad je javni servis u pitanju.

Kopirati
Drag cursor here to close