Džaferović u New Yorku: Agresija na BiH pokazala sve slabosti NATO saveza i EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović bio je jedan od govornika na panelu "What Peace and Security Mean in 21th century" (Šta mir i sigurnost znače u 21 stoljeću), u organizaciji Međunarodnog centra Nizami Ganjavi.

Trajni mir nije nedostižni san

Kako je naveo, mir i sigurnost prirodni su ciljevi u razvoju ljudskih društava, a iako je povijest često izgledala kao beskrajni niz krvavih ratova, ljudi nisu prestajali sanjati o tome da žive u društvima u kojima neće morati neprestano strahovati za svoje živote pred prijetnjama rata i drugih oblika nasilja.

Novije povijesno iskustvo, naročito ono koje simbolizira Europska unija u proteklih 70 godina, potvrdilo je da trajni mir nije samo nedostižni san, a nekoliko je ključnih procesa koji su omogućili ovu promjenu paradigme, dodao je.

''Najvažniji proces za uspostavu mira i sigurnosti na europskom kontinentu predstavljale su euroatlantske i euopske integracije, odnosno formiranje NATO saveza i Europske unije, kao događaji bez presedana u povijesti; događaji koji su suštinski izmijenili ukupnu sigurnosnu i političku arhitekturu Europe i svijeta'', naglasio je Džaferović.

Kazao je da su se transatlantski savez i unutrašnja integracija Europe pokazali kao uspješna sredstva za očuvanje mira, jer su izgrađeni na izvjesnim principima i vrijednostima, a ne na golim interesima kao tradicionalne alijanse koje su se zbog toga pokazale neodrživim.

Napominje da su demokracija, vladavina prava, zaštita individualnih ljudskih prava i kolektivna odbrana; nepromjenjivost granica, kazneno gonjenje ratnih zločinaca, rješavanje otvorenih pitanja dijalogom i uz pomoć institucija međunarodnog prava, uklanjanje rasne i etničke diskriminacije, jačanje uloge žena u društvu - principi i procesi zahvaljujući kojima su euroatlantska društva postala sposobna mirno rješavati interne i međusobne društvene nesporazume i proturječnosti.

Nakon zastrašujućih iskustava Prvog i Drugog svjetskog rata, u prvoj polovici 20. stoljeća, nakon formiranja Ujedinjenih naroda, uspostava Europske unije i NATO saveza omogućila je znatno mirniji i sigurniji ambijent u drugoj polovici prošlog stoljeća, smatra Džaferović.

''Nemam nikakvu sumnju da su Europska unija i NATO savez, i sada, kada smo duboko zagazili u 21. stoljeće, još uvijek najbolji okvir za očuvanje mira i sigurnosti u Europi, ali i da su vodeći globalni model, unatoč svim geostrateškim gibanjima'', dodao je.

Ove ocjene zasniva i na teškom iskustvu Bosne i Hercegovine, koja je iskusila najkrvaviji rat na evropskom tlu, nakon Drugog svjetskog rata, a koji su izazvali nacionalistički politički projekti iz susjednih država i koji su se vodili suprotnim idejama od spomenutih.

''Pola stoljeća nakon nacističkih invazija, nosioci tih projekata su i dalje vjerovali da se granice država mogu mijenjati vojnom agresijom i genocidom. Prezirući ideju individualnih ljudskih prava i građanske jednakosti, oni su na teritorijama koje su zauzeli uspostavili režim etničke segregacije i diskriminacije. Na koncu, bili su uvjereni da masovni zločini koje su činili nikada neće biti procesuirani'', podsjetio je Džaferović.

Agresija na BiH pokazala sve slabosti NATO saveza i Europske unije

Napominje da je agresija na Bosnu i Hercegovinu pokazala sve slabosti NATO saveza i Europske unije i  da je, kako je primijetio Tadeuš Mazovjecki, sveukupna stabilnost međunarodnog poretka i principa civilizacije našla se na kocki zbog BiH, a međunarodna zajednica, predvođena UN-om, NATO savezom i EU, nije odgovorila zadatku.

Genocid u Srebrenici je, stava je Džaferović, strašna potvrda te činjenice i on će ostati vječita crna mrlja u svjetskoj i europskoj povijesti, a činjenica da je nedugo nakon genocida u Srebrenici, intervencijom NATO-a zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, samo je dodatno potvrdilo da se genocid mogao prevenirati.

''Kada govorimo o miru i sigurnosti u 21. stoljeću, dvije su ključne lekcije. Prva je potreba preventivnog djelovanja na zaštiti mira i međunarodnog prava. Govoreći o kontekstu BiH, u tom smislu smatram ohrabrujućim donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, uz podršku međunarodne zajednice, čime se suzbija ideologija koja počiva na revizionizmu i govoru mržnje, te kao takva predstavlja najveću prijetnju miru'', podvukao je.

Druga krucijalna lekcija je, navodi Džaferović, da je suvremenim društvima za mir i stabilnost potreban stalni napredak i kretanje ka nekom pozitivnom cilju. Konkretno, ako se govori u kontekstu BiH, kretanje ka Europskoj uniji i NATO savezu predstavlja najvažniji stabilizirajući okvir, te je od najveće važnosti da se ovaj integracijski proces, koji je trenutno u određenom zastoju, nastavi i finalizira.

''Sigurnost i mir u 21. stoljeću jesu i dalje ciljevi univerzalne ljudske težnje, s time da, za razliku od nekih prošlih vremena, sada imamo jasnu mapu puta kako te ciljeve ostvariti. To je borba za demokratske principe, zahvaljujući kojima historijski hod čovječanstva prestaje biti besmisleni niz scena nasilja i patnje, te zadobiva jednu višu civilizacijsku svrhu'', zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Skup je organiziran u New Yorku na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a Džaferović se na panelu obratio video porukom.