Obnova

Drinovci: Uređuje se jedna od najstarijih svjetskih pećina

Naime, riječ je o jednom od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta za koju se smatra da je nastala u razdoblju mlađeg kamenog doba do kraja ranog brončanog doba.
Vijesti / Flash | 04. 06. 2019. u 14:17 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Grude.com / Drinovci: Uređuje se jedna od najstarijih svjetskih pećina

Radovi u Ravlića pećini u Peć Mlinima u Drinovcima u punoj su snazi. Pravi se parkiralište ispred same pećine, a napravljena je i staza sa rukohvatima kako bi posjetitelji što lakše ušli u samu pećinu, pišu Grude.com.

Naime, riječ je o jednom od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta za koju se smatra da je nastala u razdoblju mlađeg kamenog doba do kraja ranog brončanog doba.

Diplomirani arheolog Tihomir Glavaš svojevremeno pišući o istraživanjima na lokaciji od 1977. do 1979.  zabilježio je da je iskopavanjem prikupljena brojna i vrlo atraktivna arheološka građa (keramičke posude, oruđe od kremena, kamena i kosti ukrasni predmeti i jedan dječji grob) koja je i u Zemaljskom muzeju BiH činila značajan dio stalnog muzejskog postava. 

Foto: Grude.com / Drinovci: Uređuje se jedna od najstarijih svjetskih pećina

"Prigodom iskopavanja 1977.-1979., slijedom uobičajenih znanstveno-istraživačkih postulata, jedan dio nalazišta nije istražen, kako bi se sačuvao za kasnija dodatna istraživanja u skladu sa suvremenim razvojem metodologije istraživanja. Taj dio nalazišta predstavlja i njegov najstariji i vjerojatno najznačajniji dio. Vremenska distanca od četvrt stoljeća pruža metodološku osnovu za obnovu iskopavanja, a nedavnom izgradnjom hidroelektrane koja ozbiljno ugrožava nalazište, postavlja se i zahtjev za konačno istraživanje, zaštitu i prezentaciju toga vrijednog kulturno-povijesnog nalazišta. Istraživanje će zasigurno dati novi i vrlo brojan arheološki materijal koji bi svojini vrijednostima i raznovrsnosti mogao naći mjesto i u najvećim muzejskim zbirkama, a njegova objava pridonijela bi daljoj afirmaciji Hercegovine kao jednog od središta kulturno-povijesnog razvoja od najranije prapovijesti, a zaštita i prezentiranje lokaliteta mogla bi pridonijeti i obogaćenju turističke ponude toga područja. Posebno značajnim držim činjenicu da bi pri iskopavanju sudjelovali i studenti arheologije Sveučilišta u Mostaru, što bi značajno pridonijelo stručnom obrazovanju budućih arheologa i afirmiranje ne samo toga studija nego i čitavog Sveučilišta, u širim europskim relacijama, pogotovo nakon objave rezultata istraživanja", stoji u Glavaševom tekstu.

Kopirati
Drag cursor here to close