Ograničavanja

Borba s cenzurom u Republici Srpskoj

Branitelji ljudskih prava, uključujući novinare i novinarke, sada se suočavaju s donošenjem novih zakona koji ograničavaju mogućnosti financiranja i rad medija i organizacija.
Vijesti / Flash | 29. 11. 2018. u 12:25 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna organizacija za ljudska prava Civil Rights Defenders u Sarajevu je organizirala konferenciju “Ograničavanje stranog financiranja organizacija: Novi izazov za ljudska prava u Europi”, koja se bavi tematikom ograničavanja mogućnosti financiranja i rada medija i organizacija za ljudska prava u BiH i regiji. 

Na konferenciji će sudjelovati predstavnici organizacija iz Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Rusije i Turske. 

Kako je kazala v.d izvršnog direktora Transparency Internationala Ivana Korajlić, u BiH i regiji su sve prisutnija nastojanja da se ograniči rad civilnog društva i medija, te da se uspostavi neki vid cenzure i ograničavanja slobode govora i rada organizacija civilnog društva.

''Transparency International već neko vrijeme ima probleme, pogotovo u Republici Srpskoj, zbog nastojanja koja su učestala da se kroz zakonska rješenja ograniči rad civilnog društva, a usmjerena su konkretno na organizacije koje se financiraju iz međunarodnih izvora. To je način da se pokuša ugasiti bilo kakav vid kritike i da se ograniči rad onih koji prate i kritiziraju rad vlasti i ukazuju na probleme, a koje vlast ne može kontrolirati'', izjavila je Korajlić.

Dodala je da s druge strane ta ista vlast nema problema kada se financira međunarodnima sredstvima, ali problem se javlja kada su financije usmjerene k medijima i organizacijama civilnog društva, što dovodi do obilježavanja ljudi i organizacija kao da su ''strani agenti i plaćenici''.

''Pokušavaju uspostaviti i druge vidove cenzura, kao što je traženje dozvole za sve aktivnosti civilnog društva, što je naravno protivno svim konvencijama o ljudskim pravima koje bi trebala jamčiti slobodu udruživanja i rada civilnog društva i medija, a naravno idu i na ograničavanje slobode govora, čak do te mjere da određuju šta se smije govoriti i kakvi se podaci smiju objavljivati. Čak se provode kampanje protiv organizacija koje kritiziraju rad vlasti'', kazala je Korajlić.  

Dok pravni okvir kojim je reguliran rad i financiranje nevladinih i drugih organizacija već postoji, branitelji ljudskih prava, uključujući novinare i novinarke, sada se suočavaju s donošenjem novih zakona koji ograničavaju mogućnosti financiranja i rad medija i organizacija za ljudska prava koje se financiraju iz inozemstva, označavaju ih kao ''strane agente'' i u najgorim slučajevima prijete da im zabrane rad u potpunosti.

Izvršni direktor Civil Rights Defendera Anders Pettersson ističe da je već nekoliko godina u BiH, ali i drugim europskim zemljama, vidljiv trend donošenja restriktivnih zakona koji ograničavaju rad medija i organizacija civilnog društva.

''Svakom modernom društvu trebaju organizacije civilnog društva koje će pratiti i kritizirati rad vlade, a kako bi vlada poštovala svoje vlastite zakone i pružila zaštitu građanskih prava. Da bismo spriječili bilo kakav vid restrikcija mora postojati međunarodni pritisak i konstantno izvještavanje o situaciji u BiH. Nezavisni mediji su od ključnog značaja za demokratsko društvo'', naglasio je Pettersson. 

 

Kopirati
Drag cursor here to close