Nešto između

Sloboda medija: Potpisati papir nije dovoljno

I medijski stručnjak Mehmed Halilović ističe kako ima jako puno prepreka slobodi medija u BiH i da su sve prepreke jednako važne.
Vijesti / BiH-EU | 29. 06. 2018. u 13:52 R.I. | Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pojedini izvještaji koji se tiču slobode medija u BiH zvuče kao izvještaji s nekih ratišta, a pred medijske slobode u BiH stavljaju se razne prepreke s kojima se društvo i država u svojoj predeuropskoj fazi moraju uhvatiti u koštac.

Čak i onda, kada i ako država uđe u Europsku uniju, pred njom ostaju izazovi borbe za slobodno novinarstvo.

Kaže to i Kristina Baxanova, novinarka bugarske bTV, koja ističe kako je sloboda medija jedna od glavnih europskih vrijednosti te da je njezina zemlja morala implantirati i provesti razne direktive po tom pitanju.

Potpisati papir nije dovoljno

''No, potpisati papir nije dovoljno da bi se dostigla sloboda medija u nekoj zemlji. To nije samo tema Europske unije'', rekla je Baxanova ističući kako je to odgovornost novinara i civilnog društva u Bugarskoj, koja je, prema posljednjem izvješću Reportera bez granica, na 111. poziciji i pala je s 36. mjesta na kojem je bila 2006. godine.

Baxanova navodi kako su u posljednjih deset godina mnoge krize pogodile medije u zemlji, koja je od 2007. godine članica Unije, i rezultirale padom povjerenja u medije i neovisno novinarstvo.

''Financijska kriza donijela je mnogo promjena na medijskom tržištu pogotovo u tiskanim medijima. Neki od glavnih medijskih ulagača poput njemačkog WAZ-a povukli su se iz Bugarske. Mnoge bugarske novine nisu uspjele preživjeti'', navela je.

Upozorava i na loše prakse pa navodi slučaj jednog lokalnog poduzetnika, politički angažiranog, koji je kupio glavne novine te tako stekao monopol.

''Novinari-kritičari su morali otići, broj ljudi je smanjen kao i plaće. Vlasnik je želio izvršiti pritisak na uređivačku politiku i na javno mnijenje. Neki su mediji postali poštansko sanduče za političke i poslovne interese, a postoji primjer televizije kojoj je vlasnik bio bankar i koja je propala zajedno s propašću banke'', navodi bugarska novinarka.

Podrška za podršku

Fedžad Forto, dugogodišnji novinar i glavni tajnik Društva novinara BiH kaže kako se po pitanju prepreka slobodnom novinarstvu u BiH može napraviti razlika između medija u privatnom i javnom, državnom vlasništvu.

''Kod privatnih medija problemi izviru iz činjenice da su uglavnom tržišno teško održivi, te dolazi do sprege njihovim vlasničkih struktura s financijskim i političkim centrima moći, koji im u zamjenu za financijsku i političku podršku zauzvrat traže medijsku podršku. Ili, što je trend koji je sve izraženiji u posljednje vrijeme, razni politički i ekonomski lobiji pokreću portale, na kojima nema niti imena urednika, vlasnika, impresuma ili bilo kakvog drugog kontakta, a koji često služe ne samo za promociju vlastitih stavova i interesa, nego i ocrnjivanje protivnika'', kaže Forto.

Ističe kako je kod javnih medija problem je veoma često u tome što se kod nas javno i državno shvaćaju kao stranačko, te javni mediji postaju plijen političkih struktura, umjesto da služe općem interesu. 

''Ovaj problem je naročito izražen na lokalnoj razini, gdje je i mogućnost bilo kakve kontrole javnosti, medijskih udruženja i međunarodnih organizacija mnogo manja'', rekao je.

Forto podsjeća na podatke Linije za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruge BH novinari, a prema kojima je u 2017. zabilježena 62 slučaja napada na novinare - od toga devet fizičkih napada, 10 verbalnih prijetnji, 12 političkih pritisaka, sedam radnih sporova/mobing, itd... 

Bez ekonomske snage nema slobode

''U 2018, do sada su registrirali 27 slučajeva, od čega su bila dva fizička napada, sedam prijetnji, osam radnih sporova, jedna kleveta, itd...Ovo više liči na izvještaje s kakvog ratišta, a realno je pretpostaviti da su ovi podaci samo manji broj onoga što se stvarno događa, jer se novinari od straha za radno mjesto, egzistenciju često ne usuđuju nikome iznositi svoje probleme'', naveo je Forto.

I medijski stručnjak Mehmed Halilović ističe kako ima jako puno prepreka slobodi medija u BiH i da su sve prepreke jednako važne.

''One su ekonomske, iako mediji nisu u tom pogledu u drugačijem položaju od svih drugih, i jednako političke, atu su ovisnost o političkim strankama, vladama, o stranim donacijama, raznih drugih centara moći... Ako mediji nisu ekonomski snažni, nisu ni slobodni. Nisu onda ni novinari'', kaže Halilović.

Kao najčešći uzrok kršenja prava novinara u BiH Halilović navodi da su to politički i ekonomski pritisci na medije i novinare, ali i nefunkcioniranje institucija države u svakom segmentu.

''Tome doprinosi na žalost i odsustvo profesionalne solidarnosti novinara. Problem nije u zakonskoj regulativi nego u praksi i njezinoj primjeni. I opet se sve svodi na funkcioniranje institucija države. Nije Dayton kriv za sve naše probleme već nerad ljudi i pogotovo su to zloupotrebe političkih moćnika'', kaže Halilović.

Nedostatak solidarnosti

Novinarka bugarske televizije također govori o nedostatku solidarnosti pa ističe kako ne postoji niti jedno udruženje novinara ili ozbiljni novinarski prosvjedi protiv ovih utjecaja i pojava.  

''Rezultat je pad povjerenja u medijima. U ljeto 2013. godine održalo se mnogo prosvjeda koji su pokazali kako društvo ne vjeruje ni političarima ali ni medijima. Javnost je bila razočarana i ovi prosvjedi bili su prekretnica za medije. Od tada su nastale mnoge promjene. Sloboda medija postala je glavna tema i raspravljalo se o tome na mnogim konferencijama. Mnogi su novinari iskoristili pravne mogućnosti kako bi zaštitili svoje poslove i profesiju. Neki od njih su pokrenuli blogove, a glavni internetski portal bori se protiv bilo kakvog političkog utjecaja'', rekla je.

Ističe kako je problem medijskih sloboda u Bugarskoj postala tema europskih institucija i dio redovitih europskih izvještaja.

''Ove godine europski Centar za slobodu medija predložio je Europskoj komisiji da sreže novac za medije u Bugarskoj dok se ne promijeni situacija. Europska unija izdavača također je uputila apel za čistim pravilima financiranja medija i restrikcijama kad se sloboda medija dovodi u pitanje'', navela je.

Halilović ističe kako su bh mediji daleko od europskih standarda  onoliko koliko je i BiH daleko od tih standarda.

''Zapravo, veliki dio novinara i dio medija su iznad bh. standarda i u dobroj mjeri blizu najvišim, europskim standardima'', rekao je Halilović.

U Hrvatskoj katastrofalno

Goran Borković, glavni urednik portala Forum.tm, rekao je kako je stanje u medijima u Hrvatskoj katastrofalno.

''Javni radiotelevizijski servis, dakle HRT, ponaša se kao bilten vladajuće stranke, što nije čudno s obzirom da su tamo provedene temeljite uredničke čistke koje su sa Prisavlja otjerale mahom sve ono što vrijedi, uz rijetke iznimke onih koji još kako-tako uspijevaju časno raditi ovaj posao. Posljedica je dramatičan pad gledanosti i vjerojatan definitivni kraj javnog servisa kakvog smo znali'', kaže Borković.

Tvrdi kako se komercijalni mediji, posebno to vrijedi za novine, još nisu oporavili od gospodarske krize koja je započela prije deset godina.

''Čitanost pada još dramatičnije nego gledanost HTV-a, pa se novine okreću organiziranju najčešće besmislenih konferencija i tribina iz kojih vuku novac. Treći sektor, onaj neprofitni, suočen s manjkom potpora iz Hrvatske i EU, pokušava preživjeti putem crowdfundinga i drugih vrsta donacija. Stanje je, dakle, gore od katastrofalnog na svim razinama. Istina, u moru portala i blogova vrlo pažljivi čitatelj pronaći će ono što vrijedi i što je uistinu slobodno od utjecaja moćnih vlasnika'', kaže Borković.

Govor mržnje sve evidentniji

Forto kaže kako posljednji indeks medijskih sloboda Reportera bez granica, gdje je BiH na 62. mjestu od 180 zemalja, možda zvuči ohrabrujuće.

''No, Reporteri bez granica upozoravaju da polarizirana politička klima, obilježena konstantnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, ne stvara povoljno okruženje za slobodu tiska. Također se ističe kako uređivačka politika odražava etničke podjele, dok je govor mržnje sve evidentniji'', naglašava Forto.

Upozorava da se, uz standardnu slabost našeg pravosuđa, sporost i političku kontrolu, mora istaknuti da je naša medijska regulativa zastarjela, izrađena nakon rata, da uopće ne obuhvaća internet medije kao i objave na društvenim mrežama.

''Nemamo registra medijskih portala, a često na njima nema ni imena vlasnika, osnivača, bilo kakvog kontakta...'', ističe Forto.

S tematske sjednice “Sloboda izražavanja i sloboda medija”, koju su organizirali Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i Misija OSCE-a u BiH novinari su uputili zaključke vlastima među kojima je i opredijeljenost za slobodu izražavanja i slobodu medija.

No, budući da je puno stvari na čekanju, tako će se i mediji morati strpjeti da dođu na red, a do tada će vlast tražiti svoje mjesto i snagu između novinskih redaka.

Kopirati
Drag cursor here to close