"EU budućnost za Balkan"

Izetbegović: Potrebno da jedni druge u regiji razumijemo bolje

''Budućnost BiH i zapadnog Balkana nalazi se u Europskoj uniji'', rekao je Izetbegović, navodeći da je odgovornost za kreiranje stabilnog političkog okruženja prije svega na nama samima.
Vijesti / BiH-EU | 20. 11. 2017. u 15:16 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni centar ''Nizami Ganjavi'' i Fondacija društva zajedničkih vrijednosti u Sarajevu su organizirali sastanak na visokoj razini "EU budućnost za Balkan"s ciljem da se pomogne BiH da ubrza proces europskih integracija i da se unaprijede prilike u regiji.

''Ovaj skup okuplja državnike, intelektualce, nobelovce i ljude od znanja i utjecaja koji mogu pomoći da se BiH pokrene u pravom smjeru, ka Europskoj uniji. U tom procesu BiH naravno kaska i ima posebne terete, koje druge zemlje nemaju'', izjavio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Uvjeren je da se budućnost Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije zapadnog Balkana, nalazi u Europskoj uniji, navodeći da je odgovornost za kreiranje stabilnog političkog okruženja prije svega na nama samima.

Za budućnost svih procesa i odnosa u  regiji nepohodno je, kaže Izetbegović, postići iskrenu spremnost da se prevaziđu razlike između zemalja, koje su obilježile nedavnu prošlost i nastavljaju da opterećuju sadašnjost.

''Jednostavno rečeno potrebno je da jedni druge razumijemo bolje. Do sada u tome nismo u pravoj mjeri uspjeli.  Vjerujem da dijelite moje mišljenje da naše prirodne poveznice, poput kulture i povijesti, još uvijek nismo iskoristili na pravi način i u pravoj mjeri'', rekao je Izetbegović.

Govoreći o unutrašnjim prilikama u zemlji poručio je da bi "političari mogli biti manje sebični, a ne da traže razlog da iz ničega naprave problem, jer se mora tražiti rješenje i dogovor  da se napravi ono što je građanima najpotrebnije".

U tom kontekstu, sudionicima sastanka osnivač Fondacije društva zajedničkih vrijednosti i član odbora protektora ''Nizami Ganjavi" Zlatko Lagumdžija predstavio je dvije grupe praktičnih i realističkih procese koji mogu značajno doprinjeti smirivanju tenzija i jačanju sigurnosti u BiH.

''Otvaranje odmah i svima, bez čekanje kandidatskog statusa, pregovora za neka poglavlja i to prije svega poglavlja 23 i 24, koja se odnose na standarde dobrog upravljanja i vladavinu prava, pravosuđe, slobodu i sigurnost. Na taj način bi najkonkretnije, a ne samo retorički, stavili u središte proces pridruživanja EU. Čekanje nas svakodnevno udaljava od bilo kakvih ozbiljnih rezultata u reformama, čime se izravno utječe na jačanje pogubnih nacionalističkih politika dalje podjele i radikalizacije ukupnih prostora'', rekao je Lagumdžija.

Kao drugo, ističe Lagumdžija, resursna podrška interkonektivnost ostaje ključan element regionalnog integracijskog procesa i to u nekoliko paralelnih ravni – fizičkoj sa transportom, telekomunikacijama i energijom  - ljudskoj sa obrazovanjem i kulturnom – sigurnosnoj kroz borbu protiv korupcije i kriminala  - ekonomskoj kroz kreiranje jedinstvenog tržišta zapanog Balkana što za rezultat ima punu slobodu kretanja ljudi roba i kapitala, te vojnoj koja podrazumijeva intenzivno unapređenje saradnje sa NATO-om, koja se u ovoj fazi ne mora poistovjećivati sa članstvom u NATO-u.

Na ovom putu, naglasio je Lagumdžija, odgovorni u BiH moraju biti svijesni da ''bilo im to drago ili ne, samo zajedno mogu ploviti ili potonuti“ i da iz svojih grešaka trebaju učiti.

Zemljama regije, koje nisu pristupile EU, potrebna je, po njegovim riječima, podrška zemalja članica EU da se zapadnom Balkanu i dalje ne pristupa isključivo uz starih udžbenika, jer ''nas to svakako amnestira od ispunjenja Kopenhagenskih kriterija“.  

U nastavku visokog sastanka održat će se dva panela na kojima će o mogućim rješenjima za brže koračanje ka zajedničkom cilju - sigurnijim i razvijenjim društvima, koja djele zajedničke vrijednosti, razgovarati predstavnici političkih stranka u BiH, ekonomski stručnjaci, te gosti među kojima su ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Dermanović, bivši premijer Makedonije Branko Crvenkovski, bivši premijer Češke  Jan Fišer, direktor švedskog Instituta za međunarodne odnose i bivši predsjednik Svjetske banke.

Zbog bolesti na sastanak u Sarajevo nije uspjela doći, te će se sudionicima javiti preko web linka predsjednica Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku Rosemary Di Carlo.

Kopirati
Drag cursor here to close