Životni vijek

Živjet ćemo preko 100 godina?

Proučavanjem stope smrtnosti kod ljudi istog godišta znanstvenici su otkrili da protokom vremena dolazi do malog pada stope smrtnosti. A to implicira da, kako vrijeme prolazi, ljudi žive duže od onih rođenih prije njih.
Sci-Tech / Znanost | 11. 07. 2018. u 11:35 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Je li dosegnut maksimum životnog vijeka čovjeka? Možda još nije, kažu rezultati studije provedene na talijanskim stogodišnjacima.

U znanosti dugo traju prijepori o tome je li ljudski životni vijek dosegao vrhunac. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2016,, ljudski je životni vijek došao do maksimuma 1997. kada je Francuskinja Jeanne Calmant umrla u 122. godini.

Međutim, novi članak objavljen u časopisu Science ukazuje na mogućnost produljenja ljudskog životnog vijeka. Autori, naime, smatraju da se životni vijek ljudske vrste postaje dulji protokom vremena, prenosi Hina.

Znanstvenici su na temelju podataka prikupljenih o 3.800 stogodišnjaka u Italiji pokazali da se rizik od smrti usporava nakon 105. godine.

"Kada starimo naše zdravlje biva sve lošije, a rizik od smrti sve veći. Međutim, u ekstremnim godinama taj se trend zaustavlja", navodi suator studije Kenneth Wachter, profesor statistike na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley.

"Ne ide nabolje, naravno, ali rizici prestaju rasti. Izravnavaju se. To se naziva zaravan smrtnosti", rekao je Wachter AFP-u.

Istraživači su analizirali podatke prikupljene od svih stanovnika Italije koji su imali 105 ili više godina između 2009. i 2015., čime je istraživanjem obuhvaćeno 3.836 osoba.

Proučavanjem stope smrtnosti kod ljudi istog godišta znanstvenici su otkrili da protokom vremena dolazi do malog pada stope smrtnosti. A to implicira da, kako vrijeme prolazi, ljudi žive duže od onih rođenih prije njih.

"Spora, ali jasna poboljšanja koja vidimo protokom vremena u toj zaravni iza 105. godine, daje nam nadu da zadana granica životnog vijeka ne postoji", objašnjava Wachter.

Socioekonomski čimbenici i bolja medicinska skrb mogli bi biti faktori u produljenju ljudskog životnog vijeka.

Međutim, "slični obrasci smrtnosti u ekstremnim godinama zabilježeni su i kod drugih vrsta, što ukazuje na zajednička strukturalna i evolucijska objašnjenja", piše u izvješću.

Ako rezultate istraživanja potvrde druge studije, to bi moglo značiti da granica ljudskog životnog vijeka tek treba biti dosegnuta.

Očekivano trajanje života kontinuirano raste na globalnoj razini od 19. stoljeća, ali je u posljednjim desetljećima došlo do usporavanja.

Međutim, ljudi koji žive ekstremnu starost rijetki su.

Od smrti Jeanne Calmant opći je trend da najstariji ljudi na svijetu dožive oko 115 godina.

Wachter smatra da rezultati ne ukazuju na novu potencijalnu granicu životnog vijeka.

"Naši rezultati ne govore ništa o godinama iza 113.", rekao je AFP-u.

"Međutim, pružaju nadu da bi bolje razumijevanje odnosa između genetskih, medicinskih i bihevioralnih faktora moglo za 10 ili 15 godina doprinijeti boljem zdravlju i preživljavanju najstarijih ljudi u osamdesetim i devedesetim godinama."

Kopirati
Drag cursor here to close