Liječnici mogu dijagnosticirati kožne poremećaje korištenjem društvenih mreža

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od izbijanja pandemije novog koronavirusa društvene mreže postale su blagodat za medicinske zajednice koje su tražile informacije u realnom vremenu, ali i velik izvor dezinformacija o virusu i načinu na koji se širi.

Nova znanstvena studija s pariškog sveučilišta pruža potporu društvenim mrežama kao potencijalno korisnom alatu u liječničkom dijagnostičkom arsenalu te način putem kojeg liječnici opće prakse mogu biti povezani sa specijalistima koji možda znaju odgovore na njihva pitanja.

U Francuskoj su se tako primjerice liječnici opće prakse za dijagnosticiranje čestih dermatoloških bolesti okrenuli društvenim mrežama. Objavili bi fotografiju osobe koja pati od nekog kožnog poremećaja na Twitteru ili MedPics privatnoj društvenoj mreži specijaliziranoj za liječnike, a drugi bi liječnici nakon toga odgovarali postavljanjem dijagnoze iz viđenog.

Preciznost dijagnoza postavljenih korištenjem društvenih mreža, francuski su znanstvenici usporedili s preciznošću tradicionalnih telemedicinskih metoda, javlja Zimo.

Otkrili su da su dijagnoze koje su liječnici postavljali putem društvenih mreža u pravilu jednako precizne kao i one korištenjem teledermatologije. Rezultati su bili još više poravnati kad su u postavljanju dijagnoza na društvenim mrežama aktivno sudjelovali i dermatolozi.

Kad je stručna skupina dermatologa napravila pregled fotografija objavljenih na društvenim mrežama, studija je pokazala da su dijagnoze postavljene na društvenim mrežama bile oko 60 posto točne, dok je prosjek teledermatoloških dijagnoza, kad je riječ o točnosti, na 55 posto. Stoga je vidljivo da ne postoji neka značajna razlika između dvije metode dijagnosticiranja.

Rezultati studije sugeriraju da bi društvene mreže mogle biti jednako korisne pri postavljanju dijagnoza kao i usluge teledermatologije, kad je riječ o dijagnosticiranju čestih i manjih dermatoloških poremećaja, no konzultacije sa stručnjakom dermatologom i dalje ostaju nužne.

Autori studije priznaju da su društvene mreže manje sigurne od standardnih medicinskih tehnologija za komunikaciju te da Twitter i druge društvene platforme ne provode jednake mjere u zaštiti privatnosti pacijenta.