Stanje u SKB Mostar

Kvesić o otpuštanjima, 'češljanju policije', ali i izgradnji Klinike za dječje bolesti

''Ja ne kradem, nego pokušavam osigurati da bolnica preživi. Oni koji trebaju držati ovu bolnicu još to nisu počeli raditi'', rekao je Kvesić.
Sci-Tech / Znanost | 23. 10. 2017. u 13:54 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Konačno, nakon 2014., potpisali smo ugovor s kreditorima o izgradnji nove Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar. Mi smo još 2013. pokrenuli tu inicijativu, sa svoje strane završili prije dvije godine sve procedure, ali smo čekali Saudijski fond da odradi svoj dio posla. Oni su prije pola godine donijeli odluku ići u projekt i sada idemo dalje. pripremamo dokumentaciju za natječaj, odnosno tražimo izvođača radova. To su tehničke procedure te očekujem da ćemo na proljeće postaviti temeljni kamen. Konačno!'', rekao je Ante Kvesić  direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar za Večernji list.

Kvesić je rekao kako će novac biti operativan onoga trena kad Saudijski fond prihvati odabir izvođača radova.

''Mi smo ovoga tjedna imali sastanak s našim inženjerima. Natječaj je u pripremi i mi ga moramo poslati u Županijsko ministarstvo financija koje ima ulogu agencije između nas i Saudijskoga fonda. Oni će prijedlog natječaja poslati u Rijad te, nakon što bude odobren ili ga eventualno izmjene u nekom dijelu, on ide u objavu. Zaista, riječ je samo o tehničkim pitanjima koja ćemo brzo riješiti'', rekao je Kvesić. Dodao je da ne strahuje od političkih blokada, te da je zajedno u ovom projektu s RMC Mostar i konjičkom bolnicom.
Najavljuje da će radovi na bolnici biti završeni do kraja 2019. ako počnu raditi na proljeće.

Direktor mostarske bolnice ne vidi ništa sporno u nalazu revizije. Kaže kako je odavno poznato da je dug bolnice 110 milijuna KM.

''Upravo sam ja prvi objavio koliko smo dužni. Prvi smo pokrenuli priču Zakona o sanaciji kako bismo spasili bolnicu. Ono što revizija iskazuje kako nije dobro u bolnici je rast duga i brojni drugi problemi o kojima mi godinama javno govorimo. Naravno, imamo i mi svojih slabosti iznutra, ali nema institucije koja nema takvih problema. Mi svake godine možemo unaprijed napisati rast duga od 15 mil. KM jer osnivači još nisu postali vlasnici bolnice, ne rade ono što bi trebali raditi. Mi i dalje imamo financiranje po paušalu i revizija nas na to jako upozorava. Ja sam bolničku marku pretvorio u 75 feninga i nisam imao drugog izbora. Ne pregovaram sa zavodima zdravstvenog osiguranja, nego dobijem ugovor u stilu “uzmi ili ostavi”, rekao je Kvesić.

Na pitanje hoće li bolnica smanjiti broj usluga koji pruža odgovara: ''To je pitanje broj jedan. Ja sam ljude na najvišim pozicijama u ovoj državi pitao žele li da naš menadžment zaštiti bolnicu ili pacijente. Financijski se bolnica jako lako može zaštititi. Imamo gotovo 100 mil. KM prihoda godišnje, otkazat ćemo veći broj usluga, otpustiti veliki broj ljudi, imati troška 70 mil. KM i biti odličan menadžer te bolnicu dovesti u poziciju da jako brzo vraća dugove''.

Rekao je kako su dugovi nastali pružajući usluge građanima i kako je Financijska policija puna četiri mjeseca “češljala” bolnicu i nije ništa našla.

''Ni jedna županija ni Federacija nisu postale vlasnici ove bolnice, a koliko znam, i ostale bolnice imaju isti problem. Mi smo u vakuumu. Tu smo jer ne mogu bez nas, a ne žele nas jer koštamo. Samo je HNŽ ugradio bolnice u svoj proračun s dva milijuna maraka i oni kažu kako je to dobro. A nama opet malo. Kako bih sada bolnicu doveo na pozitivnu nulu, potrebno mi je još 1,7 milijuna KM mjesečno. Plus stari dugovi. Ja nisam dugove napravio razbacujući novac, nego pružajući usluge. I imam sve dokaze za to. Ali imamo i neke portale koji objavljuju naša financijska izvješća i nekoliko anonimnih kaznenih prijava. Neka svima bude jasno da je Financijska policija puna četiri mjeseca “češljala” ovu bolnicu i nije ništa našla. Čak su napisali kako nemaju nikakvih primjedbi. Ja ne kradem, nego pokušavam osigurati da bolnica preživi. Oni koji trebaju držati ovu bolnicu još to nisu počeli raditi'', rekao je Kvesić i dodao: ''U stalnoj sam komunikaciji s Draganom Čovićem koji je jedan od rijetkih koji razumije problem zdravstva te nam pokušava pomoći. Imamo nekoliko planova kako osigurati tih 1,7 mil. KM mjesečno i nadam se kako će jedan od njih biti realiziran''.

Ako se planovi ne realiziraju Kvesić ističe da od 1. siječnja 2018. neće moći isplaćivati plaće, a najavio je i ukidanje pojedinih usluge.

''Morat ćemo ukidati usluge. Zaista vjerujem kako ćemo naći 1,7 mil. KM mjesečno koji nam nedostaju, ali, ako se sve izjalovi, onda ćemo morati povući neke poteze koji će nas sve zaboljeti'', rekao je Kvesić.

Istaknuo je problem usvajanja Zakon o sanaciji dugova zdravstvenih institucija u BiH.

''Mislim da će netko morati ozbiljno sjesti i riješiti pitanje Zakona o sanaciji dugova. Netko se više zdravstvom mora ozbiljno pozabaviti. Političari to moraju uraditi jer bez dobrog zdravstva neće ni oni dobro proći na izborima'', rekao je Kvesić i dodao: ''Problem tog zakona je kako financijski zatvoriti dugovanja bolnica. I sada stojimo u toj kombinatorici. Ako se moglo naći za rudnike milijardu maraka, onda ću samo reći kako je zdravstvo barem isto toliko važno''.

Rekao je da je Federalna Vlada je do sada mogla naći 20 načina za pomoći bolnicama, ali da to još nije uradila. Ne isključuje mogućnost otpuštanja djelatnika iz bolnice.

''Ako netko donese odluku da nam ne treba ovakva bolnica i da otpustimo 1000 ljudi, to će se dogoditi. Doduše, ja to sigurno neću uraditi, ali netko će morati. Pa neka odaberu. Je li dobro ovdje imati bolnicu koja može podmiriti 95% usluga ove regije ili ćemo opet ići u Zagreb, Beograd? Samo neka kažu što žele. Ali neka kažu precizno jer mi više ne možemo biti u vakuumu'', rekao je Kvesić i dodao da bolnica nema višak ljudi, nego se samo širila.

''Zadnja sistematizacija bila je 2008. Od tad smo završili veliku zgradu bolnice, otvorili onkologiju, kardiokirurgiju, formirali šest timova invazivne kardiologije. Imamo dva magneta i četiri CT-a. Kad sam tek bio došao, bolnica nije imala ništa od toga. Nemamo viška ljudi, nego smo se širili. Ne možemo formirati nove klinike i raditi s istim brojem ljudi. Valjda je to nekome jasno. U cijeni naših usluga 80% troškova su repromaterijali. Zdravstvo je skupa “igračka”, a više nismo u socijalizmu'', rekao je Kvesić.

Kopirati
Drag cursor here to close