Pionirski koraci

Genetski modificirani ljudi: Rusija bi mogla dati zeleno svjetlo znanstvenicima

Međunarodna zajednica je užasnuta planovima ruskog biologa koji želi da popravlja isti gen koji je modificirao kineski znanstvenik prošle godine kada je izbio skandal s genetski editiranim "CRISPR bebama".
Sci-Tech / Znanost | 02. 07. 2019. u 08:36 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna zajednica je užasnuta planovima ruskog biologa koji želi da popravlja isti gen koji je modificirao kineski znanstvenik prošle godine kada je izbio skandal s genetski editiranim "CRISPR bebama".

Ruski biolog ubacio se u središte jedne od najvažnijih medicinsko-znanstvenih debata objavljivanjem namjere da koristi tehniku editiranja gena CRISPR da modificira genome ljudskih embriona i da ih unese u žene, piše redakcija Radija Slobodna Europa na engleskom jeziku.

Korekcija mutacija

Denis Rebrikov, stručnjak za DNK tehnologiju na čelu laboratorije za modificirane genoma u moskovskoj ginekološkoj klinici, izjavio je prošlog mjeseca da će tražiti odobrenje ruskih vlasti da onemogući gen, poznat kao CCR5, u pažljivo selektiranim embrijima kod žena koje žele da budu majke a koje su HIV pozitivne ili imaju određeni genetski poremećaj.

Cilj bi bio da se blokira prenošenje tog stanja i da se makar poveća otpornost kod novorođenčadi čiji je genom mijenjan u laboratoriji, počevši još od ove godine.

"Ne volim da koristim termin genetski modificirano", rekao je 27. lipnja Rebrikov za RSE u izjavi na engleskom. "To je samo korekcija mutacije koju imamo kod (nekih) beba".

Plan je izazvao međunarodno negodovanje zbog sudbine takvih "CRISPR beba" i zbog etičkih i tehnoloških implikacija, pojačavajući bojazni koje su se pojavile kada je kineski znanstvenik He Jiankui iznio šokantnu objavu prošle godine da je modificirao genome dvije nedavno rođene bliznakinje.

Znanstvenici i etičari se desetljećima spore oko praktičnih i moralnih prepreka za genetski inženjering kod biljaka i životinja. Editiranjem genoma u ljudskim embrijima koji se onda prebacuju u ženu mnogi smatraju debelom crvenom linijom.

Želim da to radim javno

Rebrikov je rekao da pozdravlja nastalu kontroverzu pošto je utjecajni znanstveni časopis Nature prije dva tjedna citirao njegovo obećanje da će ići naprijed čim bude imao adekvatne dobrovoljce i lokalno odobrenje. "Moj stav je da ne želim to da radim u tišini", rekao je RSE. "Želim da to radim javno, s publicitetom tako da možemo razgovarati o tome".

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je formirala stručni savjetodavni odbor da razvije "globalne standarde upravljanja i nadzora nad editiranja ljudskih genoma", ali čini se da neće donijeti zaključke još najmanje godinu dana.

Više članova odbora SZO-a već je osudilo Rebrikovljevu želju da nastavi rad, koristeći za njega termine kao što je "neodgovoran" i "kauboj".

Drugi znanstvenici i genetičari su za njegov plan rekli da je "ludost" ili "klizav teren". Drugi navode poznate strahove o "dizajniranim bebama".

Potpredsjednica odbora SZO i bivša direktorica američke Uprave za hranu i lijekove Margaret Hamburg, međutim, priznala je za site STAT s medicinskim vijestima da nemaju "snage da urade nešto od onoga što, u krajnjoj liniji, treba uraditi" u suočavanju s takvim pionirskim naporima.

Prednosti Rusije?

Rebrikov i dalje mora naći odgovarajuće slučajeve i dobrovoljce među malim podskupom HIV inficiranih žena ili roditelja koji imaju istu mutaciju za stanja kao što su gluhoća ili dvarfizam, i onda da uvjeri najmanje tri ruska regulatorna tijela da daju zeleno svjetlo za njegov plan.

"Rusija je sada, mislim, dobra zemlja za ovakvu vrstu eksperimenta", rekao je nedavno za ScienceInsider. "Nije baš slobodna u politici, ali je veoma slobodna u znanosti".

Rebrikov je pojasnio za RSE, kazavši da je to referenca na rusko regulatorno okruženje. "U Rusiji imamo veoma dobar sustav idejnih centara", rekao je on.

"Poenta nije u tehnologiji. Uglavnom je to svuda ista tehnologija. Poenta je u propisima i mislim da je specifičnost Rusije da možemo donijeti odluku da koristimo neku tehnologiju ili kliničke metode... na nivou ministarstva ili lokalnog tijela".

O znanstvenim, etičkih i vjerskim izazovima Rebrikova pročitajte na stranicama Radio Slobodna Europa.

Kopirati
Drag cursor here to close