Ne znaju što krije

Arheolozi iznenađeni: Keopsova piramida krije misterioznu šupljinu

Da tajnama piramida doista nema kraja svjedoči najnovije otkriće velike šupljine u Keopsovoj piramidi u Egiptu, prenosi u četvrtak BBC.
Sci-Tech / Znanost | 02. 11. 2017. u 18:37 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da tajnama piramida doista nema kraja svjedoči najnovije otkriće velike šupljine u Keopsovoj piramidi u Egiptu, prenosi u četvrtak BBC.

Svrha tog praznog prostora je nepoznata, a budući da je nedostupan ne zna se ni sadrži li neke dragocijenosti.


Japanski i francuski stručnjaci objavili su otkriće nakon dvogodišnjih istraživanja tog slavnog kompleksa piramida u Gizi nedaleko Kaira.

Koristili su se tehnologijom poznatom kao muografija kojom se otkrivaju promjene u gustoći unutar golemih kamenih struktura, prenosi net.hr.

Velika ili Keopsova piramida izgrađena je za vladavine faraona Keopsa između 2509. i 2483. prije Krista. Visoka 140 metara najveća je egipatska piramida u Gizi, predgrađu glavnog egipatskog grada. Otprije je poznato da se u piramidi nalaze tri goleme komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija.

Novootkrivena struktura leži točno iznad galerije i sličnih je dimenzija, kažu stručnjaci.
“Ne znamo je li ta velika šupljina horizontalna ili nagnuta, ne znamo ni je li riječ o jednoj ili nekoliko povezanih struktura”, kaže Mehdi Tayoubi iz instituta HIP u Parizu.

''No ono u što smo sigurni je da ta velika šupljina doista postoji, da je impresivna i da je po nijednoj poznatoj teoriji nismo očekival'', dodao je.

  / The ScanPyramids vrlo je oprezan


Tim uključen u projekt The ScanPyramids vrlo je oprezan i zasad ne opisuje šupljinu kao ''komoru''. U Keopsovoj piramidi nalaze se prostori za koje znanstvenici vjeruju da su ih graditelji osmislili kako bi spriječili urušavanje građevine, tako što smanjuju pritisak teških kamenih blokova. Iznad Faraonove komore, primjerice, pet je takvih prostora.

Jedan od vođa tima, Hany Helal sa sveučilišta u Kairu vjeruje da je šupljina prevelika da bi imala tu namjenu, ali konačne zaključke ipak prepušta stručnjacima.

“Pokušavamo shvatiti unutarnju strukturu piramida i kako je ova piranima izgrađena”, rekao je Helal novinarima. “Poznati egiptolozi, arheolozi i arhitekti, svi oni imaju svoje hipoteze. Ono što mi radimo je da im dajemo podatke. Oni su ti koji nam trebaju reći je li to nešto što su očekivali ili nije”, dodao je.

Istraživanje međunarodnog tima stručnjaka objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature.

O Keopsovoj piramidi

Keopsova piramida, poznata i kao Velika piramida ili Kufuova piramida je grobnica faraona Kufua u Gizi. To je najstarija i najveća piramida u Gizi, te najstarije svjetsko čudo. Piramida je izgrađena kao grobnica faraona Kufua, kojeg su Grci zvali Keops. Graditelj je bio Hemiunu, Kufuov nećak.

Piramida se naziva i "Kufuova piramida" ili "Keopsova piramida".

Smatra se da je oko 100 000 ljudi gradilo piramidu punih 20 godina. Svaki je kamen visok 2 m, a neki su dugi 5 m, piše Wikipedia.

Blokovi vapnenca i granita od kojih je sagrađena ova piramida i koji su vađeni iz kamenoloma na lijevoj obali Nila dopremani su čamcima niz rijeku. To se moglo raditi jedino u proljeće, kada se Nil izlijevao, pa je zato trebalo 20 godina i oko 500 000 plovidaba da se donese potrebna količina kamena. Pošto bi se kameni blokovi prevezli, grupa ljudi je vukla blokove, od kojih je svaki težio 2 tone, na saonicama uz put. Zatim su ove blokove uredno redali, a druga grupa ljudi ih je izvlačila do mjesta gdje se gradila piramida.

Kada je sagrađena, piramida je bila visoka 145,75 m, ali se tokom godina smanjila za 10 m. Površina piramide bila je prekrivena veoma glatkim, gotovo neprimjetnim vapnencem. Piramida se sastoji od oko 2 300 000 kamenih blokova. Na sjevernoj je strani ulaz. Unutrašnjost piramide čine tri prostorije povezane mnogobrojnim hodnicima. U srcu piramide je kraljeva odaja, gdje je smješten sarkofag od crvenog granita.

Kut stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentirana prema jednoj od četiriju strana svijeta. Vodoravni je presjek građevine u bilo kojem dijelu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Kufua dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. To su mastabe, a u njima su pokapani i članovi kraljevske obitelji.

Godine 1954. u jami pokraj Kufuove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.

Kopirati
Drag cursor here to close