Prilozi ekohistoriji BiH u 20. stoljeću

Ličina Ramić: O zagađenju zraka u Sarajevu možemo govoriti od konca 1950-ih

U njenom izvještaju objavljenom 1967., gradskim vlastima su predložene i prve konkretne mjere za popravljanje stanja, bazirane prije svega na promjeni načina loženja u pećima na ugalj u domaćinstvima i svim radnim organizacijama
Sci-Tech / Znanost | 18. 01. 2020. u 16:05 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prva mjerenja zagađenja zraka u Sarajevu provedena su još davne 1957. godine, navodi povijesničarka Aida Ličina Ramić u njenom istraživanju objavljenom u Zborniku "Poplava, zemljotres, smog: Prilozi ekohistoriji BiH u 20. stoljeću".

"O zagađenju zraka možemo govoriti tek od konca pedesetih godina prošlog stoljeća i sredine šezdesetih jer na ovim prostorima, do tog razdoblja nije bila razvijena industrija već je dominiralo agrarno društvo, zbog čega ni zagađenje nije bilo veliko. Nije zapravo bilo puno velikih urbanih sredina koje se intenzivno počinju razvijati poslije 1945. godine", kazala je Ličina Ramić u razgovoru za Fenu.

Kako navodi, prve konkretne mjere protiv zagađenja poduzete su sredinom šezdesetih, kada je u Sarajevu formirana Komisija za čistoću zraka. U njenom izvještaju objavljenom 1967., gradskim vlastima su predložene i prve konkretne mjere za popravljanje stanja, bazirane prije svega na promjeni načina loženja u pećima na ugalj u domaćinstvima i svim radnim organizacijama, održavanjem ispravnosti stroja ložišta, pa do filtera za prečišćavanje.

Predlagano je da se potiče grijanje na struju, upotrebljava gorivo s manjim postotkom sumpora te produžava zimski odmor u školama.

"To su bile konkretne mjere predlagane šezdesetih godina proteklog stoljeća, a o tome koliko su implementirane, nisam pronašla podatke, međutim, već početkom sedamdesetih godina se donosi prvi zakon o zaštiti zraka na razini grada Sarajeva", rekla je Ličina Ramić.

Ličina Ramić: O zagađenju zraka u Sarajevu možemo govoriti od konca 1950-ih

SARAJEVO, 18. januara (FENA) - Prva mjerenja zagađenja zraka u Sarajevu provedena su još davne 1957. godine, navodi historičarka Aida Ličina Ramić u njenom istraživanju objavljenom u Zborniku "Poplava, zemljotres, smog: Prilozi ekohistoriji BiH u 20. stoljeću". Sadržaj dostupan isključivo pretplatnicima FENA servisa. Za više informacija o načinu i uslovima korištenja servisa kontaktirajte [email protected].

Bitno je još spomenuti, po njenim riječima, veliki projekt zaštite čovjekove okoline, pokrenut tijekom sedamdesetih, kao ključni momenat kad je riječ o poduzimanim mjerama u gradu. Bio je to višegodišnji, veoma dobro osmišljeni, organizirani i realizirani pothvat.

- Kad bismo htjeli povući paralelu između tadašnjih i sadašnjih dešavanja i prilika, treba imati na umu da je riječ o dva potpuno različita društveno-politička i ekonomska sistema. Tadašnje okolnosti su se bazirale na principu samoupravljanja dodatno ojačanog Ustavom 1974. godine, čime su zapravo republike, pa i lokalne sredine poput općina, u ovom slučaju konkretno grad Sarajevo kao zajednica općina, imale prilično široke ovlasti naročito kad je riječ o okolinskoj politici, zaštiti i borbi protiv zagađenja. To je zapravo jedan od ključnih momenata kad govorimo o projektu zaštite okoline i njegovoj uspješnoj realizaciji - navela je Aida Ličina Ramić.

Sarajevo Air Quality Index (AQI) and Bosnia Herzegovina Air Pollution | AirVisual

Sarajevo Air Quality Index (AQI) is now Unhealthy. Get real-time, historical and forecast PM2.5 and weather data. Read the air pollution in Sarajevo, Bosnia Herzegovina with AirVisual.

Tu su se zapravo, navodi ona dalje, podudarili interesi onovremene političke elite na svim nivoima u Bosni i Hercegovini i na razini Jugoslavije, potom velikih industrijskih poduzeća i inozemnog faktora u vidu kredita međunarodne banke iz Washingtona.

Ta tri ključna momenta mogu se zapravo smatrati receptom koji je doveo do uspješne realizacije projekta zaštite čovjekove okoline, naglašava ova povijesničarka.

"Danas, kad je društveno-politička situacija bitno drugačija, prvenstveno bi trebalo imati konkretni, dugogodišnji projekt, ali ga nemamo koliko mogu vidjeti, već najčešće kratkoročne mjere, uglavnom normativne, koje se ne implementiraju, odnosno dosta toga je dobro riješeno 'na papiru', ali ne toliko i u praksi. Dolazi i do 'preklapanja' nadležnosti, pa vrlo često, što se može vidjeti u nastupima u medijima, niže jedinice vlasti, u ovom slučaju općine i Kanton, nemaju u tolikoj mjeri čak ni kontrolu nad svim zagađivačima zraka trenutno u Sarajevu", zaključila je Aida Ličina Ramić.

Ona je, također, naglasila veliku ulogu Emerika Bluma, vizionara, nekadašnjeg vrsnog gospodarstvenika i uspješnog gradonačelnika Sarajeva, u projektu zaštite okoliša koji se nije odnosio samo na zrak već, sveobuhvatno, još i na vodu i tlo.

Kopirati
Drag cursor here to close