Manje od deset posto odraslih građana BiH se obrazuje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih koju je, po prvi put u Bosni i Hercegovini, provela Agencija za statistiku BiH u suradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, početkom prošle godine, manje od 10 posto odraslih osoba u Bosni i Hercegovini sudjeluje u nekom obliku formalnog ili neformalnog obrazovanja.

Podaci Ankete, koji se odnose na 12 mjeseci prije njene provedbe, pokazuju da je 8,7 posto ispitanika, u dobi od 25 do 64 godine života, sudjelovalo u nekom obliku formalnog i/ ili neformalnog obrazovanja, dok 91,3  posto ispitanika nije sudjelovalo ni u formalnom ni u neformalnom obrazovanju. U formalnom obrazovanju sudjelovalo je 2,2 posto, u neformalnom obrazovanju 6,9 posto, dok je znatno veći dio ispitanika, njih 74,7 posto imalo namjeru stjecati znanja kroz svakodnevne aktivnosti, odnosno kroz informalno učenje, podaci su Agencije za statistiku.

Formalno i neformalno obrazovanje najviše je bilo zastupljeno kod ispitanika starosti od 25 do 34 godine i kod ispitanika sa završenim visokoškolskim obrazovanjem. Od ispitanika koji su sudjelovali u neformalnom obrazovanju 83 posto su bili zaposleni.

Inače, Anketa o obrazovanju odraslih, starosti od 25 do 64 godine života, sastavni je dio istraživanja o obrazovanju odraslih u Europi, koje se provodi u skladu sa regulativama EU-a i Eurostatovom metodologijom, svakih pet godina u zemljama članicama Europske unije, zemljama kandidatima i zemljama koje su potencijalni kandidati za članstvo u Europsku uniju.

Svrha istraživanja je prikupljanje informacija o sudjelovanju odraslih osoba u svim oblicima cjeloživotnog učenja - formalno, neformalno i informalno učenje, dok je osnovni cilj Ankete  dobivanje podataka o sudjelovanju i nesudjelovanju odraslih u obrazovanju i obukama; karakteristikama obrazovanja/obuka u kojima sudjeluju; informacija o osobnoj proceni znanja i vještina, kao i dobijanje podataka o osnovnim socio-demografskim karakteristikama odraslih osoba.

Dobiveni podaci će omogućiti analizu stanja u oblasti cjeloživotnog učenja, donošenje odluka bitnih za ovu oblast kao i uporedivost dobijenih podataka sa podacima drugih zemalja.