Tko tu koga?

Loptica se i dalje prebacuje: Odgovorni šute, a u vrtićima na izmaku snaga

Krizni stožeri ministarstva zdravstva (i Federalni i županijski) mogu izdavati naredbe samo zdravstvenim ustanovama.
Sci-Tech / Obrazovanje | 23. 09. 2020. u 09:17 A.Z. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Uputili su prema Stožeru Federalnog ministarstva zdravstva hoće li doći i može li doći do promjene broja djece koja mogu u jednoj skupini boraviti u vrtiću. Na takav upit još uvijek nismo dobili nikakav odgovor. I oni su u ovom trenutku dužni poštovati naređene mjere Stožera Federalnog ministarstva zdravstva'', kazao je Pero Pavlović, glasnogovornik Kriznog stožera Ministarstva zdravstva HNŽ-a.

Iz predškolskih ustanova u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ponovo apeliraju nadležnim službama da riješe način rada i izvrše izmjene epidemioloških mjera Kriznog stožera, jer su odgajatelji iscrpljeni zbog rada u otežanim uvjetima.

Zašto i dalje prebacuju lopticu?

Valja podsjetiti da Krizni stožeri ministarstva zdravstva (i Federalni i županijski) mogu izdavati naredbe samo zdravstvenim ustanovama, pa je nejasno zašto se Krizni stožeri dopisuju i prebacuju lopticu, jer drugim ustanovama van svoje nadležnosti, kao što su vrtići i škole, mogu samo dati preporuke, koje resorna ministarstva obrazovanja mogu prihvatiti, odbiti ili prihvatiti dijelom.

Točnije, ministrova (u ovom slučaju ministra Hadžovića) je zadnja, jer je to isključivo njegova nadležnost, a on već danima šuti i ne odgovora ni vrtićima, ni školama, ni medijima ni roditeljima.

Podsjetimo, naš ministar obrazovanja, je čak i u medijima ishitreno rekao, da vrtići nisu njegova nadležnost, da bi se nekoliko mjeseci kasnije potiho ispravio opet govoreći da pitanja o smjernicama za vrtiće treba uputiti Kriznom štožeru ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo. Jednostavnije, ministarstvo obrazovanja moglo je, umjesto da iskopira i prepiše, dijelom prihvatiti preporuke i prilagoditi ih i odrediti pedagoške norme i broj djece koji mogu krenuti u vrtić i izbjeći cijeli kaos.

Video: Predškolske ustanove u HNK pred kolapsom

Premorene tete, radi nezainteresiranosti nadležnost, moraju raditi duple smjene da bi boravak u vrtiću bio dostupan za svu djecu.

Žalbe su upućene resornim ministarstvima obrazovanja i zdravstva HNŽ-a, Kriznim stožerima Federacije i HNŽ, gradu Mostaru te Instituciji ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

I vrtići će dignuti ruke?

Mostarski vrtići rade u punom kapacitetu, ali je u skupinama dozvoljeno samo devetoro djece, zbog manjka djelatnog kadra i prostora, vrlo teško je osigurati smještaj za oko 800 djece. Odgajatelji su na izmaku snaga, rade duple smjene i u skučenom prostoru kako bi ispoštovali epidemiološke mjere.

''Ovo stvarno postaje sve problematičnije i to je ono na što ja stalno upozoravam. I mi ćemo, kao i svi drugi, dići ruke, pa djece neka bude koliko bude. Ovako imate grupa gdje morate imati tri odgajateljice. U jednom, dva objekta to je moguće, u ostalih šest to nije moguće, nemate gdje djecu fizički razdvojiti'', rekla je Danijela Kegelj, direktorica JU Dječji vrtići, Mostar

Ni gradske ni županijske resorne institucije, još nisu našle za shodno da riješe ovaj problem u vrtićima. Umjesto rješenja, loptica odgovornosti se prebacuje s jednih na druge. Iz gradske uprave ne žele pred kamere. Kažu da rade na pronalasku rješenja, te kao i u županijskom ministarstvu obrazovanja, ponavljaju da se poštuju predložene mjere, piše BHRT.

Ne odgovaraju ni Ombudsmanima!

Apel i žalba roditelja, početkom rujna, upućena je i Instituciji ombudsmana za ljudska prava u BiH, da se revidira propisani broj djece u vrtićkim skupinama. Ombudsman je 9. rujna zatražio izjašnjavanje svih odgovornih institucija, Ministarstva zdravstva i obrazovanja HNŽ-a, županijskog Kriznog stožera, Zavoda za javno zdravstvo, te Grada Mostara.

''Zaključno sa današnjim danom Institucija je zaprimila odgovor od Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, od 14.09.2020.godine, u kojem ističu kako je u trenutnim okolnostima potrebna dosljedna primjena preporuka izdanih u cilju zaštite zdravlja djece od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Ostali odgovori se čekaju, o čemu će ovisiti i naredni koraci Institucije”, navode iz Institucije ombudsmana za ljudska prava u BiH.

Vrtići u Mostaru traže od Kriznog stožera HNŽ-a, kao što je donio odluku o povećanju broja djece u školama s 15 na 18-ero djece u razredu, da istu odluku donese i za predškolsko obrazovanje. U protivnom, upozoravaju, pitanje je dana do kada će moći raditi u trenutnim uvjetima.

Drugi problemi

Važno je podsjetiti i na druge probleme s kojima se susreću odgajatelji, djeca i roditelji.

Dan od kada se broji samoizolacija - roditeljima je problem što liječnici kao savjet daju samoizolaciju i ranije su najavljivali da će vršiti pritisak da skupina radi, no jutros ne zovu i skupina nije u vrtiću, kako je i preporučeno.

Jedan od problema i nelogičnosti koje smetaju roditelje je i dan od kada se broji samoizolacija. Naime, liječnici samoizolaciju broje od dana kada se dobije nalaz, a bilo bi logičnije da se broji od dana kada je u ovom slučaju teta zadnji put bila u kontaktu s djecom.

A roditelji se moraju snalaziti.

''Puno je nepoznanica kroz koje se roditelji moraju probijati a koje se odnose na epidemiološke mjere koje su na snazi. Recimo, jedan od ogromnih problema je trajanje smaoizolacije za vrtićku djecu. Djeca se stavljaju 14 dana u izolaciju ne od trenutka kad su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, nego od trenutka kad im je stiglo rješenje o samoizolaciji od nadležnih službi. Dakle, nekoliko dana više se bez razloga provodi u samoizolaciji. Također, roditelji ne mogu dobiti bolovanje ako je dijete u samoizolaciji nego su prisiljeni "snalaziti se" i dogovarati s poslodavce o tomu kako će ostati doma i čuvati dijete. To satavlja ogroman pritisak i na obitelji ali i na poslodavce'', rekao je za Bljesak.info roditelj djeteta vrtićkog uzrasta.

14. dana, vječnost za dijete - Tu je još i niz drugih problema s kojima se roditelji zapravo ne bi morali suočavati, kaže ovaj roditelj, da su mjere logično poduzete.

''Zašto da djeca budu u izolaciji ako nisu zaražena? Naime, 14 dana je cijela vječnost za dijete i činjenica da ono mora biti izoiirano nepovoljno utječe na psihofizički razvoj djeteta. K tomu, jednom kad se djeca vrate uz vrtiće ili škole, vrlo je vjerojatno da će "ni krivi ni dužni" uskoro opet morati u izolaciju jer je netko s kim su bili u kontaktu pozitivan, iako djeca ne moraju biti pozitivna'', rekao nam je roditelj.

Kako otvoriti bolovanje - Inače, otvaranje bolovanja roditeljima pravi velike probleme jer njega o izoliranom djetetu ne postoji u Zakonu, pa su brojni roditelji morali zagrebati stare rane i otvoriti bolovanje na neke prijašnje ili kronične probleme.  Više možete pročitati u tekstu Kako otvoriti bolovanje ako vam je dijete u samoizolaciji?- Nikako

Koliko HNŽ (ne)mari za djecu

Koliko HNŽ (ne)mari za djecu Koliko naša županija kasni i ne mari za djecu, upravo onu na kojima bi trebala budućnost ostati, ako u međuvremenu ne odsele sve mlade obitelji zbog silnih pravila koja se provode samo na djeci, dokazuje i to da HNŽ nema zakona o predškolskom obrazovanju.

Naime, 2000. godine donesen je okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, po kojem su županije trebale napraviti svoj zakon.

Prije dvije godine odnosno 2018. godine, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ na čelu s Rašidom Hadžovićem je najavilo da po preporukama UNICEF-a i UNESCO-a, ministarstvo  kreće u izradu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

No Hercegovačko-neretvanska županija ni dan danas, 20 godina nakon, nema zakon, a korona kriza skinula je maske političarima te pokazala veliko neinteresiranje nadležnih, koji su u ovom slučaju djeci nametnuli maske, razmake, ekranizaciju, dok oni sami obilaze brojne slave, ne mareći ni za razmak ni za masku.


Kopirati
Drag cursor here to close