Likovna kultura se gura iz škola?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U srijedu 29. kolovoza u OŠ Petra Bakule u Mostaru s početkom u 9 sati održat će se seminar i panel diskusija na temu Percepcija umjetnosti i likovne kulture u nastavi suvremenog doba., priopćio je Aktiv učitelja likovne kulture.

Naveli su kako je inicijativa pokrenuta s ciljem podizanja svijesti o dobrobitima koje umjetnički kurikulum ima na razvoj i svijest pojedinca, pogotovo u nadolazećem vremenu velikih društvenih promjena i transformaciju društva s tehnološkog i sociološkog aspekta, na koje naš obrazovni sustav nema realan odgovor.

''Naime, prema novom nacrtu Zakona umjesto konkretnih rješenja za nadolazeće velike promjene nalaže se uvođenje ocjena za vještine koje ne bi ulazile u ukupan prosjek, zbog čega se Likovna kultura, koja jedina promiče produkciju ideja i predstavlja uvođenje u svaki rad i proizvodnju, stvarajući preduvjet za razvoj razmišljanja i kreativnosti – kao jedne od 3 glavne vještine društva budućnosti, zapravo gura iz sustava jer neće biti adekvatno ni ravnopravno vrednovana. Uz sav značaj i pozornost koju dobivaju STEM discipline, tehnološki će svijet budućnosti trebati tzv. soft skills (sposobnost kreativnog razmišljanja, radna etika, sposobnost rada u timu, umrežavanje, donošenje odluka, dobro iskorištavanje vremena, fleksibilnost, kritičko razmišljanje, rješavanje konflikata).  Uz obuku inženjera i programera, ono što će u budućnosti biti diferencirajući faktor za tvrtke i organizacije su kreativnost i kritičko mišljenje'', naveo je Aktiv za Bljesak.info.

Naveli su kako digitalna transformacija znači potpuno novi način pristupu rješavanja problema i zahtjeva, brze i stalne promjene, izloženost pojedinca ogromnoj količini vizualnih informacija, koje će nametati potrebu za aktivnim, kritičkim pristupom u procesuiranju i vrednovanju tih informacija i zahtijevat će određeni nivo vizualne pismenosti.

''Sir Ken Robins svjetski autoritet po pitanju transformacije obrazovanja kaže daje mit da je samo mali broj pojedinaca kreativan. On smatra da svatko ima predispozicije za kreativnost ali obrazovni sustav ne omogućuje učenicima da razviju svoje prirodne kreativne moći. Nudimo učenicima zastarjele metode usvajanja faktičkog znanja, umjesto da do maksimuma koriste uvide koji se dobiju kroz vlastita osjetila. Promjena paradigme obrazovanja mora ići u suprotnom smjeru koji potiče divergentno mišljenje (koje se vježba na satu likovne kulture) i temeljitu rekonceptualizaciju ljudskih sposobnosti, te dati prostora i poštovanja razvoju kreativnosti u obrazovnom sustavu, ali i u mentalitetu!'', naveli su.

Istaknuli su kako je seminar namijenjen učiteljima, ali i svima ostalima koji smatraju da je obrazovanje djece tema od šireg društvenog značaja i zajednička odgovornost.