14 godina nema para
Zašto djeca u HNŽ-u nemaju pravo na predškolsko obrazovanje?

14 godina nema para

Sci-Tech / Obrazovanje | 10. 03. 2021. u 13:00 Bljesak.info / A.Z. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hercegovačko-neretvanska županija je jedna od dvije u cijeloj državi koja 14 godina nije bila u stanju prilagoditi okvirni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ovim zakonom za svu djecu županije, bila bi uvedena obvezna predškolska godina.

Obećanja od resornog ministarstva obrazovanja stižu već dugi niz godina, ali u ovom slučaju vrijedi ona poslovica 'obećanje ludom radovanje'. Kao glavni problem uvijek se navodi uvriježena floskula 'nepostojanje financijske konstrukcije', no po riječima stručnjaka, financiranje obvezne predškolske godine, ne iziskuje ni približno novca kao neke druge strukture, a značaj koji ima je nemjerljiv.

Nakon poraznih rezultata PISA istraživanja u našoj državi, prva preporuka je bila da se poveća obuhvat djece predškolskim obrazovanjem.

Apsurd u HNŽ

Danijela Kegelj i Dženana Šegetalo, direktorice JU Dječji vrtići Mostar i JU Ciciban, u razgovoru za Bljesak.info smatraju da je predškolski uzrast najviše zakinut i zanemaren, a nedonošenje ovako važnog zakona, po njihovom mišljenju ima jako velike posljedice.

''Mi imamo Zakon iz 2000. godine, to je Zakon o predškolskom odgoju i on je još na snazi, sve dok se ne donese novi. Godine 2007. je donesen okvirni Zakon u 11. mjesecu i bio je rok pola godine da ga županija prilagodi. Naša županija to do sada nije uradila. U međuvremenu donijeli su tri podzakonska akta iz tog zakona, što je apsurd koji u praksi stvara problem. Primjera radi po aktualnom Zakonu iz 2000. godine vi možete raspisati natječaj za odgajatelja s višom stručnom spremom, a po Standardu i normativu koji je proizišao iz okvirnog Zakona, možete uposliti odgajatelja isključivo s visokom stručnom spremom. Onda kada raspisujete natječaj imate prelaganje propisa. Takvim situacijama generalno pravite pravnu zbrku'', kaže Kegelj, pojašnjavajući kako je ona s kolegicom Šegetalo, bila članica prve radne skupine za donošenje prijedloga Zakona koji je otišao prema Skupštini.

Sugovornice pojašnjavaju kako je Grad “oborio” ovaj Zakon, te su od sto članaka imali 99 primjedbi, s pravom, kažu sugovornice. No u konačnici nikada nisu dobile informacije koja je verzija Zakona prošla, jer po okvirnom Zakonu i županija ima obveze vezane za ovaj sektor, no taj dio su, kažu sugovornice, preskočili i sve prebacili na osnivače.

''Zvanično opravdanje županije je da nema novca. Mi mislimo da to ne može biti tako, jer nikad nisu izbacili stvarnu cijenu i koji je to novac, koliko bi bilo djece koja bi bila obuhvaćena godinom pred polazak u školu'', kaže Kegelj.

Kegelj i Šegetalo su ranije u Mostaru radile dvije-tri godine, na principu da bi zaposlili dva odgajatelja u obje javne ustanove, koji su vršili poslove oko pripreme za godinu pred polazak u školu, na tri mjeseca. Škole su im davale prostorije u koje bi bile prilagođene i u kojima bi odgajatelji radili. Te aktivnosti su, kako su pojasnile, bile u suradnji s Gradom i ''pokrile'' su svu djecu predškolske dobi na području Mostara.

''To je jedan način na koji se ovo pitanje može riješiti u suradnji sa školama. Ali pod uvjetom da rade odgajatelji. Sada kada se priča o smanjenom broju djece u školama, mislim da bi se to moglo još jednostavnoje i bolje realizirati'', kaže Kegelj.

Mali broj odgajatelja

Dženana Šegetalo nastavlja, kako su aktivi direktora kontinuirano upućujivali pozive i Vladi i ministarstvu prosvjete vezano za rješavanje pitanja o predškolskom odgoju.

''Godine 2016. je formirana radna grupa za Zakon o predškolskom odgoju, međutim nikad se nismo sastali da opet 'pređemo' taj zakon. Vijeće ministara BiH 2018. godine je uputilo dopis i Ministarstvu obrazovanja, Pedagoškom zavodu i Zavodu za školstvo da se što prije riješi pitanje donošenja zakona i tada je stavljen akcenat na obuhvat djece, godinu dana pred školu'', kaže Šegetalo, podvlačeći još jednom da do danas rješenja nema.

Aktivi direktora i dalje surađuju i razmjenjuju informacije, kaže Šegetalo, no odgovora od nadležnih nema.

''Da bi se ispoštovala procedura, zakon mora proći i javnu raspravu, da vidimo što bi to trebalo dopuniti i ispuniti, ali mislim da je najveća kočnica upravo ovo vezano za godinu dana pred polazak u školu, tko će financirati. Usvajanjem zakona, kreću i drugi propisi koji se moraju usuglasiti. Mora se donijeti program odgojno-obrazovnog rada, mora biti izmjena i dopuna pedagoške dokumentacije, izmjena i dopuna pedagoških standarda i normativa… ima tu još toliko stvari koje treba realizovati, ali tek kada se donese Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju na nivou kantona'', kaže Šegetalo.

Kegelj dodaje da su obećanja od ministarstva većinom deklarativna.

Foto: PR / Pravo na predškolsko obrazovanje

''Kako su nama gradovi osnivači, potpada da je sve njihova zadaća, međutim znamo da Grad i općina ne mogu donijeti zakone i propise, a mogu ih samo primjenjivati. Nekako smo zanemareni u tim stvarima, a predškolstvo je najosjetljivija, prva stepenica. Dok smo ranije bili tretirani samo kao odgoj, okvirnim Zakonom nam se dodaje i stavka “obrazovanje”. Ovdje se radi o populaciji koja ima specifičan tretman, s nama je deset sati, ništa se ne smije prepuštati slučaju, visoko je zahtjevno i sve teže je naći kvalitetne ljude'', kaže Kegelj.

Sugovornice su pojasnile, kako je ranije spominjana cifra od strane UNICEF-a bila 70 KM po djetetu.

Inače, po trenutnim pravilima dvije do tri odgajateljice idu na 18 do 26 djece, što je mal broj odgajatelja na djecu, smatraju naše sugovornice, a da bi se to promijenilo moraju se mijenjati pedagoški standardi, koji bi se trebali izmijeniti usvajanjem Zakona.

Šutljivo ministarstvo 

Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja u UNICEF-u, za Bljesak.info je rekla kako je UNICEF vrlo aktivno od početka bio uključeni u proces izrade okvirnog zakona koji je stariji od desetljeća, te potvrđuje da je on je uveo novu obvezu, godinu pred polazak u školu.

''Ta godina jako je  važna jer je dobar prediktor kasnijeg uspjeha u školovanju. Nama u BiH inače nije velik obuhvat ukupnim predškolskim odgojem i obrazovanjem. Po nekim našim zadnjim podacima od prošle godine, do 25 posto populacije od tri do šest godina je obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem. To je ispod prosjeka EU i zemalja u regiji koju imaju obuhvat preko 50 posto'', kaže Kabil, poručujući da je predškolski odgoj jako važan.

''Obuhvat je nizak i donosi se niz mjera, jedna od njih je ta godina, da bi djeca bila spremnija za školu i da bi imali bolje početke, a posebice je to bitno za djecu koja dolaze iz težeg socioekonomskog statusa'', kaže Kabil.

Pored HNŽ-a ni ZHŽ još uvijek nije uskladio ovaj Zakon, a Kabil smatra da je pored financija bitna stavka i politička volja.

''Stvar je i financija, međutim u odnosu na sve druge nivoe obrazovanja, mnogo manji su ishodi. Brojni kantoni su donijeli obveznih 150 sati obveznog predškolskog odgoja, to je do tri mjeseca, Kanton 10 je zaista dobar po tom pitanju i imaju 300 sati, što je duplo. Svi kreću s minimumom i obećanjem da će povećati, no ne povećavaju broj sati, no trebala bi biti obvezna cijela pedagoška godina'', podcrtava Kabil, navodeći ja de važno krenuti.

Kaže da su s ministrom obrazovanja u HNŽ-u u kontaktu te stalno pitaju do koje točke je došlo, no odgovora nemaju. UNICEF je kako pojašnjava tražio od ministra da zajedno idu kod premijera lobirati, jer po njihovim odgovorima stvar je financija.

''U HNŽ-u je sve skuplje, jer je duplo i paralelno, no ovi razlozi nisu jaki argumenti zašto se još uvijek nije krenulo u usvajanje i realizaciju ovog zakona. Sve je ostalo na manjim projektnim stvarima koji nisu održivi'', kaže Kabil dodajući da je u cijeloj državi pandemija unazadila i male pomake koji su napravljeni po pitanju obveznog predškolskog odgoja, godinu pred polazak u školu, jer su neke županije odustale od organiziranja te obvezne godine.

''Mi nećemo odustati jer to je globalni važan indikator i Europska komisija će inzistirati kroz IPA-e da se procent poveća, mi ćemo nastaviti zagovarati i lobirati, da se pokrene i ovaj program'', kaže Kabil, podvlačeći da su najveće posljedice za djecu.

''PISA istraživanja pokazala su koliko su naša djeca funkcionalno (ne)pismena, tu se pokazalo da mi ne prelazimo ni minimalni nivo. Znamo čitati i pisati i nema viših nivoa, a prva preporuka je da se poveća obuhvat predškolskim odgojem, jer tu se stječu prednumeričke osnovne vještine pisanja, jer dijete koje nije uspjelo i nije uspostavilo osnovno funkcionalno znanje da prepozna oblike i oblikuje rečenice uleti u školski sistem, a to se pogotovo odnosi na djecu iz socio-ekonomskih porodica, oni ne mogu stići vršnjake'', kaže Kabil.

UNICEF će podcrtava i dalje lobirati da se zakon donese, te nude punu podršku.

Iz misije OSCE-a rekli su zanaš portal kako su upoznati s ovom situacijom.

''Upoznati smo s procesom izrade kantonalnog zakona o predškolskom obrazovanju, ali nismo sudjelovali u tom procesu. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini radi na unapređenju kvaliteta osnovnog i srednjeg obrazovanja, tako da na ovom nivou surađuje s obrazovnim vlastima'', rečeno je iz Misije za naš portal.

Prošao rok

Julineta Jurić, zastupnica u Skupštini HNŽ-a, početkom prošle godine je na sjednici Skupštine uputila pitanje Ministru obrazovanja ''Kada će se donijeti Program predškolskog odgoja i obrazovanja obvezan za svu djecu predškolskog uzrasta pred polazak u osnovnu školu?''.

Od ministra Rašida Hadžovića, dobila je odgovor 20. veljače 2020. godine, da se ministarstvo zahvaljuje na inicijativi, te da je rad na izradi programa u tijeku.

''Rad na izradi programa i novog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK je u toku, s planom finalnih aktivnosti u trećem kvartalu tekuće godine. Uvažavajući sve navode značaja predškolskog odgoja, vjerujemo da nam je zajednička želja da se ovo pitanje riješi u što skorijem periodu'', navodi se u odgovoru ministra Hadžovića.

Ova zastupnica je rekla da će pitanje ponoviti na Skupštini jer je rok koje je ministarstvo samo reklo prošao. Jurić navodi da se propusti koji se učine u najranijem razvoju djeteta ne mogu nadoknaditi, te je važno da se svakom djetetu pruže jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih temeljnih prava.


Na upit koji je redakcija portala Bljesak.info uputila Ministarstvu obrazovanja 16. 2. 2021. godine, dobili smo odgovor:
 
''Izrada Zakona o predškolskom odgoju je u toku, strukturalno je kreiran, ali se kao dodatno pitanje pojavila potreba sistemskog osiguranja svih uvjeta za njegovo implementiranje. Cilj je osigurati materijalne i kadrovske kapacitete za sve osnivače'', poručeno je iz Ministarstva, što poručuju već 14 godina.

Kopirati
Drag cursor here to close