Sigurnosni rizici

U BiH ne postoji zakonski okvir koji štiti branitelje ljudskih prava

Govor mržnje u BiH zabranjen je i kodeksom o audio-vizualno medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikaciju.
Sci-Tech / Flash | 26. 02. 2018. u 14:22 Bljesak.info
Kopirati

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonski okvir koji štiti branitelje ljudskih prava, što podrazumijeva zaštitu od fizičkih napada, prijetnji, nasilja na društvenim mrežama i diskriminacije u medijima - kazala generalna tajnica Udruge BH novinara i autorica analize "Sigurnosni rizici u radu branitelja/braniteljica ljudskih prava u BiH" Borka Rudić, koja je predstavljena danas u Sarajevu.  

Izdvojila je nedavno kažnjavanje Radio-televizije RS-a zbog neprofesionalnog izvještavanja o predsjednici Udruženja Žena - žrtva rata Bakiri Hasečić, na koje je reagirala Regulatorna agencija za komunikacije te naglasila da treba postojati više takvih reakcija.

Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Reinout Vos koji je podržao projekt "Ostati sigurne - Mreža sigurnosti za braniteljice ljudskih prava i aktivistice protiv rodno zasnovanog nasilja u BiH" u okviru kojeg je i predstavljena Analiza, naglasio je da se Nizozemci ne bore samo za zaštitu ljudskih prava, već i za one koji se bore za njihova prava.

Istaknuo je važnost tog projekta naglašavajući da je nasilje nad ženama fenomen u cijelom svijetu.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović Hadžiabdić naglasila je da u BiH ne postoje izrađene smjernice koje sistematiziraju tu problematiku, već da postoje u različitim zakonima, kaznenim zakonima FBiH i RS, Zakonu o zabrani diskriminacije BiH te Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH.

Također je naglasila da je govor mržnje u BiH zabranjen i kodeksom o audio-vizualno medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikaciju.

Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokracije Jasmina Mujezinović kazala je da Projekt podrazumijeva iznalaženje mehanizama kako bi se zaštitile braniteljice ljudskih prava, a to su organizacije za borbu protiv nasilja na osnovu spola, žene - žrtava rata, institucije sistema te mediji.

Istaknula je da će kroz projekt izraditi analizu rizika te protokol o postupanju koji će rezultirati potpisivanjem sporazuma s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvom za ljudska prava, kako bi postojanje mehanizama zaštite branitelja ljudskih prava.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kopirati