Industrija 4.0

Što nam donosi četvrta industrijska revolucija?

Sci-Tech / Flash | 23. 08. 2016. u 22:46 M.B.
Kopirati

Pojam "Industrie 4.0" potječe iz projekta visokotehnološke strategije njemačke vlade, kojom se promiče informatizacija proizvodnje. Ovaj pojam prvi put je promoviran 2011. godine na sajmu u Hannoveru.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U listopadu 2012. godine Radna skupina za industriju 4.0 predstavlja niz preporuka za njemačku saveznu vladu po pitanju implementacije industrije 4.0. Članovi radne grupe su prepoznati kao osnivačka i pokretačka snaga koja stoji iza industrije 4.0.

"Industrija 4.0", ili četvrta industrijska revolucija, utjecat će sve više na većinu od nas u budućnosti i značajno mijenjati našu svakodnevnicu. Kako bi se razumjelo čitav ovaj koncept, potrebne su razne percepcije, jer je univerzalna definicija još ne postoji. Ono što se većine tiče je pitanje kako će nova industrijska revolucija utjecati na svijet uposlenika.

Industrija 4.0. je pojam koji karakterizira digitalno doba ili, bolje rečeno, bit će time obilježena. U pravom smislu riječi, četvrta industrijska industrijska revolucija nije započela, premda se već danas neće svi složiti s ovom tezom. Pojam "industrija 4.0" se temelji na prethodnim industrijskim revolucijama koje su na dramatično način mijenjale način na koji je roba proizvođena.

Što su nam donijele prethodne

Dakle, prva industrijska revolucija zamijenila je ručni rad mehaničkim, zasnovanim na snazi vode i vodene pare. Druga je pak, zahvaljujući korištenju električne energije, dovela do prve proizvodnje na pokretnoj traci, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Nekih 100 godina kasnije, 1970. godine, došlo se do treće industrijske revolucije korištenjem elektronike i IT-a za digitalizaciju i automatizaciju u tvornicama.

Sve tri dovele su do ogromnih povećanja produktivnosti, budući da je bilo moguće proizvesti puno stvari u vrlo kratkom vremenu.

Četvrti revolucija, međutim ima za cilj prilagodbu ili individualizaciju proizvoda, dakle, želi proizvoditi prilagođene proizvode koji su i dalje industrijskim načinom napravljeni. Dakle, želite li primjerice kupiti automobil, smisao nove industrijske filozofije je da se on može unaprijed kreirati prema vlastitim željama. Podsjećajući se na legendarni citat Henryja Forda: "Možete imati Forda u bilo kojoj boji - bitno je da je crn", vidimo da ta ironična rečenica koja svima sugerira nabavku serijskih modela, polako odlazi u povijest. Tvornice budućnosti bi trebale biti fleksibilne kako bi efikasno mogle odgovoriti na pojedinačne zahtjeve kupaca, a time i stvaranje novih, inovativnih proizvoda i usluga.

Kad znanstvena fantastika postaje stvarnost

Pitajući se kako industrija 4.0 funkcionira, vidimo da se cijela stvar usložnjava, jer najnovije tehnologije su još uvijek u povojima i ne raspolaže se konkretnim iskustvom ili standardima, koje možemo primijeniti. Cilj je povezati prirodnu stvarnost s virtualnom. Konkretno, to znači da je industrijska proizvodnja povezana s najnovijim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kako bi se na taj način uspostavila komunikaciju između čovjeka i stroja, te između samih strojeva. U najekstremnijem slučaju imali bismo tvornice bez ljudi, jer bi strojevi, oprema i proizvodi bili dovoljno inteligentni da sami kontroliraju. Stvar ili predmet ujedno je i slogan za industriju 4.0, temeljenu, između ostalog, na "Internet stvari".

Primjerice, već sada je moguće putem Interneta povezati i kombinirati "inteligentne" uređaje, takozvane "pametne objekte", koji onda mogu samostalno i automatski razmjenjivati podatke i izvršavati zamišljene akcije. Tako na primjer, sada je moguće da se grijanje automatski uključiti tek kada čovjek približava kući. Putem Interneta stvari i fizičkih cyber sustava u kojima su informatika i softverske tehnologija spojene s mehanikom i elektronikom, digitalni svijet se sve više sjedinjuje sa stvarnim. Jedno od pitanja koja se ovdje automatski postavljaju, podsjećaju loš SF film: Kako se u visoko automatiziranom okolišu osigurati od ljudske kontrole?

Industrija 4.0 donosi nove mogućnosti i opasnosti.

Iako industrija 4,0 jako podsjeća na Silicijsku dolinu u Kaliforniji, svjetski najvažnije mjesto u IT i high-tech industriji, ona je velika prilika i za druge industrijske zemlje. Industrija 4.0 jedna je od glavnih šansi za povećanje konkurentnosti. Na taj način može osigurati rast, zapošljavanje i stvaranje nove vrijednosti.

Međutim, valja imati u vidu i jednu od opasnosti, a to je da četvrta revoluciju u industrijskoj proizvodnji potrebuje znatno smanjen broj radnih mjesta, pri čemu se poseban rizik naslućuje kod onih koji su s nižom razinom obrazovanja. Ako je prva industrijska revolucija tkače zamijenila mehaničkim tkalačkim stanom, najnovija utječe na radna mjesta s nižim kvalifikacijama, primjerice u građevini, na pokretnoj traci ili u supermarketu gdje skener vrši naplatu od kupca.

Je li nam ponestaje posla?

Ranije industrijske revolucije pokazale su da je tehničke inovacije ugrožavaju ili poništavaju neka radna mjesta, ali u nekim drugim područjima ujedno stvaraju mnoge poslove. I to vrlo često one poslove na koje je do tada možda nismo ni mislili. Osim toga, nisu sve struke automatski zamjenjive robotima. Pobjednici četvrte industrijske revolucije će, dakle, biti visoko osposobljenim stručnjacima iz IT-ja, telekomunikacija, oblasti logistike, a gubitnici, s druge strane nekvalificirani i radnici koji se ne obrazuju ili usavršavaju permanentno.

Industrija 4.0 također je izazov i za obrazovni sustav. Razvijene zemlje se stoga brzo prilagođavaju potrebama tržišta rada, usklađujući svoje obrazovne programe sa realnošću. Mehatronika, robotika i druge moderne grane postaju prestižne obrazovne oblasti, a obvezno školovanje do 18. godine života neminovnost je koju treba čim prije prihvatiti i zakonski regulirati.

Stalno usavršavanje tijekom radnoga vijeka više neće biti stvar osobnoga izbora, nego nužna i vrlo poželjna praksa suvremenog uposlenika.

Kopirati