Norman Sartorius

Okružen negativnim stvarima čovjek postaje ranjiv za sve bolesti

Sci-Tech / Flash | 20. 11. 2016. u 13:22 Sa.M.
Kopirati

 Zahvaljujući razvoju medicine duševne bolesti mogu se precizno dijagnosticirati, a u slučaju mnogih od njih (naročito u akutnom stanju) mnogo se može pacijentu pomoći. Čak i neke teške duševne bolesti mogu se liječiti, važno je samo početi na vrijeme, a u tom procesu važna je uloga obitelji.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ne mogu se sve duševne bolesti izliječiti, ali mnoge mogu. U slučaju teške duševne bolesti kakva je shizofrenija, oko dvije trećine oboljelih provede život s relativno malo smetnji ako su liječeni na vrijeme, a jedna trećina ostaje u stalnom liječenju. Međutim, tako je u slučaju i drugih teških oboljenja. Prognoza za liječenje mnogih duševnih bolesti mnogo je bolja nego je to ranije bila'', smatra svjetski stručnjak iz oblasti mentalnog zdravlja prof. dr. Norman Sartorius iz Švicarske.

Depresija najčešća

U razgovoru za Fenu prof. Sartorius kaže da je depresija jedna od najčešćih duševnih bolesti, a karakterizira je gubitak osjećaja veselja za sve što je čovjeka ranije radovalo.

Za takvo stanje nije uvijek potreban izravan povod jer ima ljudi koji žive u teškim uvjetima a nemaju "problema", a istovremeno i onih koji naizgled imaju sve i mnogo problema.

''U slučaju depresije sve gubi značaj. Takvi ljudi gube sposobnost da vole i osjećaj zadovoljstva za sve što imaju. U situaciji kad je okružen negativnim stvarima čovjek postaje ranjiv za sve bolesti. Kad sa svih strana nešto pritisne, onda popušta i srčani sustav, bubrezi…. pa nastaju i duševne bolesti'', kaže on.

Prepoznavanje bolesti

Po riječima prof. Satoriusa duševna bolest može se najprije prepoznati u načinu kako se razvija odnos prema ljudima. Tako netkot ko se odjednom povlači u sebe (a do nedavno je bio veseo i čio) često doživljava bolest kakva je depresija koja ga izdvaja iz zajednice.

''Najteži simptomi duševnih bolesti (halucinacije ili sumanute misli) relativno su rijetka pojava. U današnjem društvu četiri do šest posto odraslog stanovništva ima neku vrstu duševne bolesti. Od toga ih je dvadesetina imala te najteže simptome, a većina manje simptome''. priča on.

Jedan od značajnih problema s kojima se duševni bolesnici suočavaju svakako je i stigma koja ih teže pogađa negoli sama bolest i najveća je prepreka boljoj zdravstvenoj službi.

Profesor dr. Norman Sartorius stekao je 1958. godine zvanje doktora medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a titulu bakalaureata psihologije na Filozofskom fakultetu istog sveučilišta. Specijalizirao je u oblasti psihijatrije i neurologije i obranio doktorsku disertaciju iz psihologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1967. napustio je posao u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu da bi se pridružio Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a iste godine postao je šef Međuregionalnog savjetodavnog tima za epidemiologiju mentalnih poremećaja WHO.

 

Kopirati