Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Nova reforma, stari problemi

Opterećenje umjesto rasterećenja: Roditelji i sindikati nezadovoljni reformom školstva u HNŽ-u

Kurikularna reforma u HNŽ-u donijela je nove obveze učenicima i nastavnicima. Roditelji i sindikati upozoravaju na probleme u organizaciji nastave.

Više nastavnih sati, dodatne obveze za učitelje i nastavnike te sve manje vremena za slobodne aktivnosti djece, ukratko su iskustva do sada provedene kurikularne reforme obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Dok Ministarstvo obrazovanja najavljuje njezino daljnje širenje, roditelji i sindikati upozoravaju da modernizacija obrazovanja ne smije značiti dodatno opterećenje za učenike i nastavno osoblje.

Inače, kurikularna reforma osnovnog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji provodi se postupno od školske 2024./2025. godine, kada je eksperimentalno uvedena u pet osnovnih škola za učenike prvog i šestog razreda.

Od školske 2025./2026. novi programi prošireni su na sve osnovne škole u HNŽ-u za te generacije, dok je eksperimentalna primjena započela za učenike drugog i sedmog razreda. Prema odluci Ministarstva, od školske 2026./2027. novi nastavni planovi i programi primjenjivat će se u svim školama i za učenike drugog i sedmog razreda. Vlada HNŽ-a i Misija OSCE-a u BiH potpisali su i Memorandum o razumijevanju kojim je nastavak kurikularne reforme dobio institucionalnu potporu. Reforma se temelji na ishodima učenja, razvoju kreativnosti i kritičkog razmišljanja, a njezino daljnje proširenje na ostale razrede još nije precizirano.

Reforma treba unaprijediti, a ne opteretiti

Sindikati osnovnih škola u županiji smatraju da obrazovna reforma mora unaprijediti, a ne dodatno opteretiti obrazovni sustav.

''Kurikularna reforma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji predstavljena je kao korak prema modernizaciji obrazovanja. Međutim, njezina provedba sve više otvara pitanja, izaziva sumnje i nezadovoljstvo među djelatnicima u školama'', rekli su iz Sindikata u razgovoru za Bljesak.info.

Istaknuli su kako u razgovorima s djelatnicima nisu čuli gotovo nijedno pozitivno mišljenje o dosadašnjoj provedbi kurikularne reforme. Naprotiv, sve češće se ukazuje na povećanje dnevnog opterećenja učenika, ali i dodatno opterećenje pojedinih djelatnika.

''Postavlja se opravdano pitanje je li cilj reforme kvalitetnije obrazovanje ili samo drukčija organizacija nastave uz sve više obveza za učenike i nastavnike. Reforma ne može biti uspješna ako se zanemaruju stvarni uvjeti rada u školama i potrebe onih koji svakodnevno provode odgojno-obrazovni proces'', dodaju iz Sindikata.

Nastavno osoblje i roditelji s kojima smo razgovarali smatraju da reforma do sada nije donijela očekivane dobrobiti učenicima ni kreativnost koju je trebala potaknuti. Naprotiv, dodatno je opteretila učenike, dok je dio obrazovnog programa nejasan i nelogičan, a nastava nedovoljno dobro organizirana.

Roditelji učenika šestog razreda Osnovne škole Ivana Gundulića u Mostaru pisali su nedavno Ministarstvu zbog problema u organizaciji nastave koji se pojavio s početkom primjene novog kurikuluma.

''Prema novom kurikulumu učenici od šestog razreda imaju dva strana jezika i informatiku kao redovne, obvezne predmete. Ne dovodimo u pitanje potrebu niti opravdanost navedenih predmeta, već način na koji se njihovo uvođenje u praksi odrazilo na organizaciju školskog dana i opterećenje učenika. Učenici šestog razreda zbog povećanog broja predmeta imaju po šest školskih sati dnevno. Dodatni problem pojavio se kod učenika koji kao drugi strani jezik pohađaju talijanski jezik. Ti učenici dva dana tjedno imaju po sedam sati, a jedan dan imaju tijekom petog sata pauzu u nastavi (kad su ostali učenici na nastavi njemačkog jezika)'', navode roditelji u pismu koje su ustupili i našem portalu, dodajući kako je posljedica takvog rasporeda da djeca u dobi od 11 – 12 godina dva dana tjedno provode sedam sati u školi te da jedan dan jedan puni školski sat nemaju nastavu, tj. čekaju šesti sat.

U prvoj smjeni pauzu provode u knjižnici, ali u drugoj smjeni pauzu provode u predvorju škole.

''U razgovoru sa školom informirani smo da je ovakva organizacija posljedica više objektivnih okolnosti – ograničenog broja raspoloživih učionica te činjenice da jedna nastavnica talijanskog jezika izvodi nastavu u tri različite škole, zbog čega škola ima vrlo ograničene mogućnosti izrade drugačijeg rasporeda. Ovo nije spomenuto niti u jednom trenutku kad su se djeca trebala odlučiti koji će strani jezik učiti'', navode roditelji u pismu.

Bez vremena za slobodne aktivnosti

Uvođenje novih obveznih nastavnih sadržaja i povećanje broja sati, smatraju, trebalo bi biti praćeno stvaranjem kadrovskih i organizacijskih uvjeta u kojima škole mogu takvu nastavu kvalitetno provoditi. Ako škola zbog nedostatka prostora ili raspoloživosti nastavnog kadra nije u mogućnosti organizirati nastavu bez dugih pauza između sati, posljedice tih ograničenja ne bi trebali snositi učenici kroz nepotrebno produžavanje boravka u školi.

''Posebno zabrinjava činjenica da učenici šestog razreda, u dobi od svega 11–12 godina, već sada imaju dnevno opterećenje koje se po broju nastavnih sati približava onome u srednjoj školi, a pojedinim danima boravak u školi nekolicine njih traje sedam sati. Zbog toga smatramo da je potrebno preispitati način na koji je novi kurikulum strukturiran i organiziran u praksi te procijeniti je li opseg obvezne nastave primjeren dobi učenika i ostavlja li im dovoljno vremena za odmor, obitelj, igru i razvoj kroz izvanškolske aktivnosti'', smatraju roditelji.

Smatraju da organizacija obvezne nastave ne bi trebala dovesti do toga da učenicima gotovo cijeli dan bude podređen školskim obvezama, posebno kada se dio tog vremena odnosi na čekanje između nastavnih sati.

''Ovako organiziran raspored značajno ograničava mogućnost bavljenja sportom, glazbom i drugim izvanškolskim aktivnostima koje nisu samo način provođenja slobodnog vremena, već važan dio zdravog odrastanja, razvoja interesa, sposobnosti i individualnih potencijala svakog djeteta'', naveli su ogorčeni roditelji u pismu Ministarstvu, te od njih očekuju brz povratni odgovor, ali i reakciju.

Upitali su ministarstvo postoje li uopće smjernice ili standardi Ministarstva koji se odnose na maksimalno dnevno opterećenje učenika šestog razreda, broj nastavnih sati tijekom jednog dana te organizaciju pauza između obveznih nastavnih sati.

Loša organizacija

Jedan od roditelja iz druge mostarske škole nam je rekao kako je problem i u školskom programu i bez reforme jer u školi koju pohađaju njegova djeca, zbog loše organizacije, učenici nastavu iz jednog predmeta moraju pohađati u drugim smjenama.

''Moje dijete jedan predmet pohađa popodne kada je jutarnja smjena, a kada je popodnevna smjena onda radi tog predmeta mora u školu na jedan sat ujutro. Ako nisu u stanju provoditi redovnu nastavu, što onda očekivati od provedbe nekakve reforme u kojoj će nastava biti prilagođena nekim novim vremenima. S druge strane, ne treba pričati o tome da su nastavnici zakržljali u znanju i da su udžbenici površni, puni grešaka i napisani da se zadovolje ego i honorari autora a ne da u njima bude gradivo koje sprema djecu za ovaj svijet. Treba školstvo vratiti na početne postavke, da Viber nije glavni asistent nastavnicima i izvor borbe među nadobudnim roditeljima, pa onda krenuti u ozbiljne reforme'', rekao je roditelj.

Marija, majka učenika koji pohađa drugi razred kaže kako je nastavni plan poprilično obujan, djeca od sedam godina ostaju u školi pet sati, a ima i puno nelogičnosti, posebice iz hrvatskog jezika.

''Djeca u prvom razredu uče pisati velika tiskana slova, mala moraju znati prepoznavati. U drugom razredu ne uče pisati mala tiskana slova, nego odmah kreću na učenje pisanih slova, što je poprilično nelogično, prvo jer čitaju u knjigama mala tiskana slova, a i tijekom daljnjeg školovanja djeca najviše pišu tiskanim slovima i sve zajedno im stvara pomutnju. O kvaliteti novih knjiga da i ne pričam, nove novcate knjige su se odmah raspale'', kazala je, dodajući da ovu reformu mora preispitati  netko stručan.

''Nitko ne ocjenjuje ljude u ministarstvu i stručne timove koji prave reforme, jer kako se čini iz razgovora s nastavnim osobljem njih nitko ne traži mišljenje. Devetogodišnji sustav svakako je besmislen, djeca prerano polaze u školu. U drugom razredu, ostaju po pet sati u školi s tim da dijete od sedam godina koncentraciju ne može držati pet školskih sati. S ovom reformom za sada kako se čini nije se postiglo puno'', kazala je ova majka, navodeći da se treba više prilagoditi učenicima, jer ne želimo još generacija koje bubaju u školi, a iz nje izađu da ne znaju osnovne životne stvari a glave im pune informacija koje će im trebati samo ako budu igrali kvizove.

''Tražimo da se prilagode nastavni sadržaji te napravi bolji odabir radnog materijala (udžbenika i radnih bilježnica), obzirom da se dosta nastavnika žali na odabrane materijale'', napisali su roditelji u pismu ministarstvu smatraju da novi kurikulum svoj cilj može ostvariti samo ako se, uz nastavne sadržaje, brine i o dobi učenika, njihovom dnevnom opterećenju te uvjetima u kojima se nastava stvarno provodi.

Nastavlja se reforma i analiza

Ministarstvo obrazovanja znanosti i kulture Hercegovačko-neretvanske županije u kratkom odgovoru na naš upit reklo je kako će se nastaviti provedba reformi ali i sveobuhvatna analiza.

''S obzirom na to da se ova reforma odvija kroz više faza i postupno uvodi iz godine u godinu, svaka  od njih podrazumijeva prilagodbu nastavnika, učenika i samih škola, te donosi nove izazove i iskustva. Ministarstvo u suradnji s OSCE-om i ostalim partnerima u ovom procesu kontinuirano prati njezinu provedbu i uočava prostor za poboljšanje s ciljem unaprjeđenja obrazovnog sistema i stvaranja preduvjeta za kvalitetniji nastavni proces'',  navode iz Ministarstva.

S tim u vezi, prema planu provedbe kurikularne reforme, kažu iz Ministarstva, realiziraju se i obuke za članove Stručnog tima ''s ciljem što kvalitetnije izrade i implementacije nastavnih planova i programa koji će učenicima omogućiti sticanje znanja i vještina potrebnih za daljnje obrazovanje i u skladu sa zahtjevima današnjeg suvremenog doba.''

''Ministarstvo će i dalje, zajedno s ostalim učesnicima u ovom procesu, pratiti provedbu reforme i raditi na stvaranju uvjeta za što kvalitetniju primjenu nastavnih planova i programa, kao i sveobuhvatnoj analizi njezinih efekata'', poručili su iz Ministarstva.

Sindikat učitelja HNŽ-a upozorava kako kurikularna reforma, uz promjene u nastavnom procesu, donosi i dodatno opterećenje zaposlenima u školama. Ističu da se od nastavnika i drugih djelatnika očekuje sve više obveza, dok njihov dodatni rad i odgovornosti nisu odgovarajuće financijski vrednovani.

''Potrebno je prije svega osigurati da svaki njihov rad i svako dodatno radno opterećenje budu pravedno i odgovarajuće plaćeni'', poručuju iz Sindikata, zahtijevajući plaćanje razredništva, dopunske i dodatne nastave, rada u sekcijama, ali i svih drugih poslova koji nadilaze redovite radne obveze.

Nedostatak stručnog kadra

Upozoravaju i na sve veći problem nedostatka stručnog kadra u obrazovanju, ističući kako je sve teže privući i zadržati kvalitetne i motivirane zaposlenike. Smatraju da su za zaustavljanje tog trenda nužni pristojni uvjeti rada, pravedna primanja i vrednovanje odgovornosti zaposlenih.

Među zahtjevima Sindikata su i zapošljavanje psihologa u školama, veća sigurnost učenika i djelatnika, uključujući angažiranje zaštitara i strožu zakonsku zaštitu zaposlenih od napada. Traže i bolju digitalnu opremljenost škola, smanjenje administrativnih obveza te dugoročno organizaciju nastave u jednoj smjeni.

Poseban naglasak stavljaju na priznavanje otežanih uvjeta rada svih zaposlenika, neovisno o radnom mjestu, kao i na veće naknade za rad s učenicima po prilagođenom planu i programu te pravednije vrednovanje napredovanja u zvanja mentora i savjetnika. Zalažu se i za osnivanje centara izvrsnosti za darovite učenike te drukčiji obračun naknade za prijevoz, kojim bi se obuhvatili svi dolasci u školu povezani s radnim obvezama.

Iz Sindikata naglašavaju kako nisu protiv promjena i modernizacije obrazovanja, ali smatraju da se uspješnost reforme ne može mjeriti samo novim nastavnim programima.

''Reforma ne smije postojati samo na papiru. Njezina se uspješnost mora mjeriti kvalitetom nastave, zadovoljstvom učenika i roditelja te uvjetima rada zaposlenih u obrazovanju'', poručuju, uz zaključak da kvalitetno obrazovanje počinje zadovoljnim, sigurnim, motiviranim i dostojanstveno vrednovanim djelatnicima.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO