Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Obratite pažnju

Kako prepoznati pokvareni kiseli kupus i spriječiti razvoj plijesni?

Bijeli sloj na kiselom kupusu ne znači uvijek da se pokvario. Saznajte kako razlikovati površinski kvasac od plijesni i kada kupus treba baciti.

Kiseli kupus jedna je od neizostavnih zimskih namirnica u mnogim kućanstvima. Ipak, tijekom kiseljenja i čuvanja na površini salamure može se pojaviti bijeli sloj koji često zabrine kućanice.

Takva promjena ne znači nužno da se kupus pokvario, ali važno je znati prepoznati razliku između bezopasnog površinskog kvasca i plijesni.

Neke su promjene očekivane tijekom fermentacije, dok druge mogu upućivati na to da kiseli kupus više nije siguran za jelo.

Nije svaki bijeli sloj znak da se kupus pokvario

Tijekom fermentacije na površini salamure može se stvoriti tanak sloj površinskog kvasca, poznat i kao kahm kvasac. Ta pojava nije rijetka kod fermentiranog povrća, pa tako ni kod kiselog kupusa.

Prema preporukama Sveučilišta u Illinoisu, površinski kvasci najčešće izgledaju kao tanak, ravan i bijeli film. Za razliku od plijesni, taj sloj nije pahuljast i ne pojavljuje se u odvojenim, okruglim nakupinama.

Ipak, sama bijela boja nije dovoljna da bi se sa sigurnošću utvrdilo o kakvoj je naslazi riječ. Postoje i vrste plijesni koje su bijele, pa treba obratiti pozornost na izgled naslage, miris i teksturu kupusa.

Miris je često prvi pokazatelj. Zdrav kiseli kupus u bačvi ima kiselkast i oštar miris. Ako se on promijeni, a pritom se promijeni i tekstura listova, potrebno je pažljivije provjeriti stanje kupusa.

Kada kiseli kupus treba baciti?

Ako na površini primijetite pahuljaste naslage, izdignute nakupine ili promjenu boje u zelenu, plavu, smeđu ili crnu, moguće je da se razvila plijesan.

U tom slučaju preporučuje se baciti cijelu količinu fermentiranog povrća, a ne samo dio na kojem je plijesan vidljiva. Prema smjernicama Sveučilišta u Kaliforniji, potvrđena plijesan na fermentiranom povrću znak je da fermentacija nije uspjela.

Problem je u tome što vidljive promjene ne moraju pokazati koliko se kontaminacija proširila. Zbog toga uklanjanje gornjeg sloja nije pouzdan način da ostatak kupusa postane siguran za jelo.

Kako spriječiti neželjene naslage u bačvi?

Jedno od najvažnijih pravila kod kiseljenja kupusa jest da povrće cijelo vrijeme mora biti potpuno potopljeno u salamuri. Dijelovi koji vire iz tekućine dolaze u dodir sa zrakom, što povećava mogućnost razvoja neželjenih mikroorganizama.

Zato se pri kiseljenju koriste odgovarajući utezi ili drugi pribor namijenjen dodiru s hranom, koji kupus drže ispod površine salamure.

Posuda mora biti čista, a njezino zatvaranje prilagođeno fermentaciji kako bi plinovi koji nastaju tijekom procesa mogli sigurno izlaziti.

Važna je i točna količina soli. Ako je ima premalo, razvoj poželjnih mikroorganizama može se poremetiti, dok previše soli može usporiti ili otežati fermentaciju, prenosi Krstarica.

Zato je najbolje pridržavati se provjerenog recepta i ne mijenjati omjere sastojaka napamet.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO