Dodaci prehrani

Vitaminom D protiv koronavirusa: Ne zaboravite ga uzimati, pogotovo od listopada

Vitamini su jedna od hranjivih tvari koja je u sastavu dodataka prehrani.
Lifestyle / Zdravlje | 23. 09. 2020. u 14:32 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih tvari ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, sami ili u kombinacijama.

Svrha im je potpomaganje unosa hranjivih tvari u uobičajenoj prehrani i nadopuna prehrane tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini, a sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje potrošača. Na taj način se povećava opća otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje, pomaže u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma i njegovih dijelova.

Vitamini su jedna od hranjivih tvari koja je u sastavu dodataka prehrani.

Topljivi u mastima

Vitamin D pripada u grupu vitamina topljivih u mastima. Zahvaljujući UV svjetlosti može se sintetizirati u koži pomoću endogenog kolesterola  (7-dehidrokolesterola). Početna hidroksilacija je na 25-hidroksi vitamin D, metabolizmom u jetri, nakon čega se aktivira hormon kalcitriol ili 1,25 (OH)2 vitamin D. U ljudi i sisavaca se u organizmu stvara D3 vitamin, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2, piše HZJZ.

Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.

Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Temeljni mehanizam na kojem se temelji antiinfektivni učinak je utjecaj na ekspresiju katelicidina i beta – defenzina 2 u fagocitima i stanicama epitela.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg).

Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).

Izvori vitamina  D

U ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa).

Studije koje su provedene ove godine i objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25-50 µg dnevno bez izraženih nuspojava.

Recentna preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja vrijedi za cjelokupno stanovništvo, a poglavito na osobe u izolaciji upućuje na dnevnu primjenu 10 µg ili 400 IJ vitamina D. Preporuka je izdana za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine, a temelji se na činjenici da je uslijed boravka u zatvorenom velik rizik razvoja nedostatka vitamina D.

Prema spomenutim hrvatskim Smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg), a kod verificiranog deficita primjenjuju se povećane doze, pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenskom razdoblju. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno.

Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.

Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija  te  održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok niske koncentracije vitamina D se vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.

Preporuke bi bile sljedeće:

  •     izlazak i aktivnosti na otvorenom
  •     redovita tjelovježba
  •     odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
  •     od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više
Kopirati
Drag cursor here to close