Neke druge brojke
Što je u HNŽ boljelo prije korone?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema posljednjim službenim podacima više od 230 ljudi u HNŽ-u zaraženo je koronavirusom. Od tog broja 11 je umrlo.
Mnogi se pitaju jesu li to zabrinjavajući podaci i ima li zaista mjesta panici, kad te iste podatke usporedimo s podacima o smrtnosti od drugih bolesti ili pak gripe u proteklom razdoblju.
Pročitajte još
Vodeći uzrok smrti
Među podacima o stanju zdravlja stanovništva na području Hercegovačko-neretvanske županije, ističu se brojke o oboljenju pluća u HNŽ-u. O tome se malo ili nikako ne govori. Ali nam je poznato da svi oboljeli od koronavirusa koji imaju tešku kliničku sliku zapravo imaju upalu pluća i probleme s plućima.
Naime, zabrinjavajući je podatak Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a iz 2018. koji kaže da je vodeći uzrok smrti na području HNŽ-a karcinom pluća s 86 umrlih osoba. Inače, u 2018. godini na području HNŽ-a ukupno su umrle 2.122 osobe.
Također u izvještaju se navodi kako su ''vodeće maligne neoplazme (kancer) na području HNŽ-a u 2018. godini maligne neoplazme pluća s 269 novooboljelih osoba''.
Studija o karcinomu nema
Dakle, ljudi na području HNŽ-a masovno obolijevaju od karcinoma pluća i od toga je najveći broj novooboljelih i umrlih. Dok se posljednjih tjedana neprestano spominju brojke zaraženih i umrlih od koronavirusa ili s prisustvom tog virusa u tijelu, ta brojka još uvijek nije dosegla smrtnost u ovom kantonu koju izaziva karcinom pluća. Naravno, nadamo se i da neće.
Kada se govori o smrtnosti u HNŽ-u, ljudi s područja ovog kantona najviše umiru i od karcinoma. Tako je u 2018. godini registrirano 365 osoba umrlih od malignih neoplazmi, od čega su 224 osobe muškog spola i 141 osoba ženskog spola.
Još jedan bitan podatak iz izvještaja Zavoda za 2018. godinu kaže da je ''vodeća dijagnoza u obolijevanju kod muškarca karcinom pluća sa 195 novooboljelih''.
30.000 ljudi u bolnici
Broj oboljelih od kapljičnih infekcija na području HNŽ-a u 2018. godini iznosio je 2.336 osoba što, kako se navodi u izvješću, predstavlja 86 posto od ukupnog broja oboljelih od zaraznih i parazitnih bolesti. Više od 30.000 (30.186) ljudi 2018. tretirano je bolnički zbog akutnih respiratornih problema u SKB Mostar.
''Podaci koji su prezentirani u analizi su skupljeni samo u javnozdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a. Nedostaju podaci iz privatnih zdravstvenih ustanova iako su zakonski obvezni na dostavljanje podataka'', navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a za 2018., koji je tek nakon nekoliko pokušaja usvojen u županijskoj Skupštini.
Sad tek možete zamisliti koliki je stvarni broj oboljelih od npr. karcinoma pluća ili nekih drugi bolesti, ako uzmemo u obzir da se neki, koji imaju mogućnost, liječe u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Ali ono što je zanimljivo jeste, da adekvatnih epidemioloških studija o karcinomu pluća nemamo.
''Za donošenje adekvatnog dokaza o razlogu nastanka povećanja broja novooboljelih potrebno je provođenje adekvatnih epidemioloških studija koje bi identificirale razlog povećanja'', navodi se u izvještaju.
Na provođenje spomenutih studija ćemo sačekati ali i na podatke za 2019. koje nismo dobili.
500 oboljelih od gripe
Naime, podatak Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz veljače ove godine kaže da je od posljedica sezonske gripe (2019/2020) u posljednjih mjeseci umrlo 11 osoba, devet iz Federacije i dvije iz RS-a.
U siječnju 2020. U HNŽ-u je registrirano više od 500 oboljelih od simptoma sličnim gripi.
I tada je prim. dr. Nermin Avdić rekao slične stvari kakve možemo čuti i danas kad se govori o infekciji virusom korona.
''Najveći broj oboljelih su odrasli. Bolest je praćena visokom temperaturom 39 i više, bolovima u rukama i nogama, suhim kašljem, glavoboljom i malaksalošću'', kazao je tada Avdić, napominjući kako bi se u tom slučaju obvezno trebalo javiti liječniku.
''Često se rukujemo, diramo šteke, a onda protrljamo oči, nos i tako prenosimo viruse'', pojasnio je dr. Avdić.
Epidemiolozi i zdravstveni radnici redovno ističu da je sezonska gripa posebno opasna za osobe koji imaju određena kronična oboljenja. Najviše su ugroženi stariji ljudi, mlađa djeca i osobe s kroničnim oboljenjima koji su u najvećem riziku od ozbiljnih komplikacija
''U kasnijem stadiju bolesti, ako dođe do komplikacija može se razviti i upala pluća'', kazao je Avdić u siječnju 2020. govoreći o razvoju gripe.
