dr. Čehajić

Specijalistica pedijatrije: Zagađen zrak utječe na razvoj i zdravlje djece

Djeca koja udišu loš zrak češće boluju od astme, infekcija respiratornog trakta i dječjeg karcinoma, a dokazano je da zagađenje zraka može utjecati na neurološki razvoj djece
Lifestyle / Zdravlje | 21. 12. 2020. u 13:19 Philips

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Studija Svjetske zdravstvene organizacije ukazuje da je Bosna i Hercegovina među zemljama s najgorom kvalitetom zraka u svijetu, te se zbog toga na 100.000 stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti. Problem aerozagađenja nažalost dio je naše svakodnevice, a posljednjih dana Sarajevo se nalazi se pri vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova u svijetu, u kojem se, s vrijednostima AQI-a većim od 300, zrak klasificira kao opasan. Slična situacija je u ostalim bh. gradovima: Zenici, Tuzli i Banjoj Luci, gdje s nastupanjem sezone grijanja naglo raste razina polutanata u zraku.

Aerozagađenje izaziva različite zdravstvene smetnje i oboljenja, a među najugroženijima su djeca. Kako aerozagađenje utječe na njihovo zdravlje, koje zdravstvene poteškoće i oboljenja izaziva, te kako se zaštititi, razgovarali smo s dr. Evelinom Čehajić, specijalisticom pedijatrije.

Zagađenje intezivnije zimi

''Najčešće roditelji nisu upoznati kojim sve vrstama štetnih čestica i alergena su djeca izložena. U vanjskoj sredini imamo prisustvo prirodnih alergena, polena, gljivica, dlake životinja, prašine te raznih alergena i iritanasa nastalih sagorijevanjem čvrstih goriva, automobilskih ispušnih plinova zagađenja od strane tvornica i sl. U zimskom periodu se intenzivira zagađenje zbog korištenja goriva za grijanje, kao i promjene atmosferskih prilika, poremećaja strujanja zraka i zadržavanja zagađenja u gradovima. U zatvorenom prostoru prisutni su alergeni kućne prašine, grinje, dlake i perja kućnih ljubimaca, također alergeni i iritansi pušenja, loženja u svrhu grijanja, gorenja svijeće, sprejevi za zrak, kuhanje, sušenje veša unutar prostorija, te čestice koje ulaze pri vjetrenju ili ih unosimo na odjeći iz vanjske sredine'', na početku pojašnjava dr. Čehajić.          

Ističe da, kada se govori o štetnosti aerozagađenja, negativan utjecaj dešava se već od začeća. „Zagađenje utječe na opći i neurološki razvoj ploda, kao i njegov imuni sustav. Izloženost trudnice zagađenju zraka se smatra jednim od mogućih razloga za povećanje broja djece s poremećajima iz autističkog spektra. Posebno negativno na plod djeluje izloženost duhanskom dimu, gdje pasivno pušenje, odnosno boravak u prostoriji zagađenoj duhanskim dimom ima gotovo isti efekt kao i aktivno pušenje. Ugljen monoksid u krvi majke izaziva hipoksiju - nedostatak kisika za plod. Povećava se rizik prijevremenog poroda,rađanje novorođenčadi s malom tjelesnom težinom i češće se komplicira postporodna adaptacija  i disanje djeteta.“

Loš zrak - češća astma

Djeca koja udišu loš zrak češće boluju od astme, infekcija respiratornog trakta i dječjeg karcinoma, a dokazano je da zagađenje zraka može utjecati na neurološki razvoj djece, uzrokujući poteškoće u učenju kao i slabije funkcije pluća i mozga.

''Mala djeca do pet, a posebno do tri godine nemaju dobro razvijen imuni sustav, te zbog boravka u vrtićima, u okruženju mnoštva virusa i bakterija, imaju česte infekcije gornjih disajnih puteva. Zagađenje zraka vani, kao i u prostorijama,za njih je dodatno opterećenje, te se osim infekcija gornjih dišnih puteva, češće javljaju  bronhitis, upala pluća, astma, alergije.“

Iako se djeca školske dobi smatraju najzdravijom populacijom, i oni su izloženi negativnim posljedicama zagađenja zraka.

Rizik

''Naime, oni borave vani mnogo više nego mala djeca i tako se povećava njihov rizik zbog izlaganja zagađenju. Osim toga, ta su djeca aktivnija, trče, bave se sportom i pri tom su u gradskoj sredini više izložena zagađenju. Ako im ne osiguramo kvalitetu zraka u školama i kod kuće u periodu intenzivnog razvoja to može imati posljedice za njihov razvoj i zdravlje u odrasloj dobi'', ističe dr. Čehajić i dodaje kako s obzirom na to da u zimskom periodu više vremena provodimo u zatvorenim  prostorima posebno moramo povesti računa o kvalitetu zraka unutar njih, jer je on čak 2-5 puta zagađeniji od onoga vani, zato što je sačinjen od već zagađenog zraka koji dolazi izvana, ali i zagađenja koja nastaju u zatvorenom prostoru.

''Najbolji način da se zaštitimo je da koristimo pročišćivač zraka koji može odstraniti, kako krupnije čestice, npr. dlake i prašinu, tako i one manje koje odstranjuje njegov HEPA filter. Tu spadaju grinje, bakterije, virusi, polenska zrna, čestice smoga poput PM 2,5 koje dolaze do alveola pluća i dalje do krvi, a uzrokuju zdravstvene probleme. Smanjenjem broja mikroba smanjuje se mogućnost infekcija, te smanjuje prisustvo alergena. Filter s aktivnim ugljenom uklanja štetne plinove i neugodne mirise. Sve navedeno nam daje osjećaj ugode i sigurnosti, te smanjuje potrebu za provjetravanjem u uvjetima velikog vanjskog zagađenja'', savjetuje dr. Čehajić koja, kako bi bila sigurna da i njeni najmanji pacijenti udišu čist zrak, u svojoj ordinaciji upravo ima postavljen pročišćivač zraka navedenih performansi, Philips Air Purifier, čija unaprijeđena tehnologija VitaShield uklanja čak 99,97 % malenih čestica od 0,003µm u samo šest minuta.


Kopirati
Drag cursor here to close