Uoči Svjetskog dana bez duhanskog dima

S duhanskim dimom udišemo 5.300 dokazano štetnih tvari

Sva dosadašnja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak.
Lifestyle / Zdravlje | 30. 05. 2019. u 14:06 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sloganom kampanje Svjetske zdravstvene organizacije "Izaberi zdravlje, ne duhan" istaknuto je da pušenje nije samo loša navika – ono je jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih problema današnjice, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima 31. svibnja

''Pušenje u najširem smislu označava aktivnost udisanja dima biljki koje se koriste za tu namjenu. Ovaj pojam se najčešće koristi kada se misli na korištenje duhanskih proizvoda u vidu cigara, cigareta, lula, nargila i slično, ali duhanski proizvodi mogu se konzumirati i na drugi način, npr. žvakanjem. Bez obzira na koji se način koristi, duhan je veoma štetan po organizam'', ističe doc.dr. Nino Hasanica, stručni suradnik u Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Sadrži i radioaktivne materijale

Kako se navodi u priopćenju iz INZ, duhan sadrži više od 7.000 različitih tvari, od kojih je za oko 5.300 dokazano da su štetne, a neke od njih su arsen, od davnina poznat kao vrlo jak otrov, kadmij, koji se nakuplja se u jetri, bubrezima i kostima, a može se zadržati u organizmu i do 30 godina, olovo, koje je klasični kronični otrov koji negativno utiče na svaki sistem u tijelu, a najosjetljiviji je centralni nervni sistem, te formaldehid, koji je vrlo otrovan bezbojan plin.

Uz njih, u duhanu se nalaze i rastvaranju korištenjem duhana, i radioaktivni Polonij-210, koji se taloži u plućima, jetri, bubrezima, a posebno u koštanom tkivu, berilijum, povezan sa nastankom karcinoma pluća, nikotin, koji se povezuje sa stvaranjem ovisnosti, te katran, koji mehanički oštećuje pluća zbog naslaga nastalih vremenom, a i zbog kemijskog sastava ovih naslaga.

''Mnogo je zdravstvenih komplikacija i stanja koje je moguće povezati sa ovom navikom. Osim karcinoma pluća, usne šupljine, grla i jednjaka, sa konzumacijom duhanskih proizvoda moguće je povezati razne bolesti srca i krvnih sudova, reumatodini artritis, neke vrste leukemija, te kronične bolesti, npr. dijabetes. Procjenjuje se da godišnje u Europi od stanja koja se mogu povezati sa pušenjem umre 1,2 milijuna ljudi. Statistički posmatrano, smrtnost uzrokovana pušenjem je pet puta veća od smrtnosti uslijed saobraćajnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, ističe Hasanica.

Utjecaj nargile

Sva dosadašnja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak.

''Rezultat upotrebe nargile može biti kronični bronhitis, upala pluća, gubitak imuniteta, infekcija bacilom tuberkuloze itd. Neophodno je precizno specificirati sastav nargile, zabraniti korištenje maloljetnicima, te informirati javnost o njenoj štetnosti. Nargilom se unosi nikotin koji stvara ovisnost, ugljen-monoksid, te niz drugih štetnih supstanci. Prestanak djelovanja supstanci iz nargile izaziva simptome apstinencije, glavobolju, manjak koncentracije, pažnje, napetost, agresivnost, neraspoloženje, depresiju, navode iz INZ.

Podizati svijest o štetnim i smrtonosnim efektima upotrebe duhana

Ministarstvo civilnih poslova BiH podsjetilo je danas da je Svjetska zdravstvena organizacija i globalni partneri svake godine 31. svibnja obilježavaju Svjetski dan bez duhanskog dima s ciljem podizanja svijesti o štetnim i smrtonosnim efektima upotrebe duhana i izloženosti pasivnom pušenju. 

Fokus Svjetskog dana bez duhanskog dima ove godine je na duhanu i zdravlju pluća, a očekuje se da kampanja poveća svijest o negativnom utjecaju koji duhan ima po zdravlje pluća, od karcinoma do kroničnih respiratornih bolesti, te osnovnoj ulozi pluća za zdravlje i dobrobit svih ljudi. 

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je pušenje duhana glavni uzročnik karcinoma pluća, kao i kronične opstruktivne bolesti pluća, a rizik od razvoja ove bolesti posebno je visok kod pojedinaca koji počnu pušiti u ranoj dobi. 

Posebno se upozorava da djeca izložena toksinima duhanskog dima u majčinoj utrobi, kroz  pušenje majke ili njenu izloženost pasivnom pušenju, često imaju smanjen rast i funkciju pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju su u opasnosti od nastanka i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa i često infekcijama donjih respiratornih puteva. Svjetska zdravstvena organizacija navodi podatak da u svijetu, oko 60.000 djece umire prije nego što napuni pet godina od infekcija donjih respiratornih puteva prouzrokovanih pasivnim pušenjem. 

Također, navode se i rizici koje pušenje ima za razvoj tuberkuloze, kao i činjenica da duhanski dim zagađuje zrak sa više od 7.000 kemikalija, od kojih je za 69 poznato da uzrokuju rak. 

Najefektivnija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjenje upotrebe duhana i izloženosti pasivnom pušenju. 

Ministarstvo civilnih poslova podsjeća da je znanje velikog dijela javnosti, a posebno pušača, o implikacijama pušenja cigareta i izloženosti pasivnom dimu po zdravlje pluća još uvijek nisko. Usprkos snažnim dokazima o štetnosti duhana po zdravlje pluća, mogućnosti kontrole duhana s ciljem poboljšanja zdravlja pluća i dalje su potcijenjene. 

Roditelji i ostali članovi zajednice trebaju preduzeti mjere kako bi unaprijedili svoje vlastito zdravlje, te tako i zdravlje svoje djece, štiteći ih od štetnih efekata prouzrokovanih duhanom, priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Kopirati
Drag cursor here to close