Bez kontrole

Rak vrata maternice - Bolest o kojoj žene u Mostaru nisu dovoljne osviještene

Na upit o osvještenosti žena kada govorimo o području Mostara i Hercegovine, ističe kako, obzirom na to koliko se često ova bolest pojavljuje, žene nisu dovoljne osviještene i nedovoljno dolaze na ginekološke preglede.
Lifestyle / Zdravlje | 24. 01. 2019. u 10:41 K.M. / Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom obilježavanje Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice, dr. Dragan Soldo s Ginekološke onkologije Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar, rekao je za Bljesak.info kako bi redovito kontroliranje, odnosno redovito uzimanje Papa testa, cijepljenje mladih djevojaka protiv HPV-a te veća osvještenost i pružanje informacija o ovoj bolesti bio pravi put da se postignu vrhunski rezultati i da se broj karcinoma vrata maternice svede na najmanju moguću mjeru.

‘’Postoji primarna i sekundarna prevencija. Primarna bi bila da se o bolesti raspravlja putem medija, tribina, da se na razne načine daju informacije o ovoj bolesti, kako bi se populacija upoznala i s načinima prevencije. Druga varijanta primarne prevencije jeste procjepljivanje djevojčica u dobi od 11 do 13 godina. Sekundarna prevencija je uzimanje Papa tesa i redovite ginekološke kontrole’’, govori dr.Soldo za Bljesak.info.

Žene nedovoljno osviještene

Liječnik Ginekološke onkologije objašnjava kako razlikuje oportunistički način uzimanja Papa testa, odnosno onaj gdje žene na svoju inicijativu, osjećajući odgovornost prema svom zdravlju, dolaze na preglede bez inicijative liječnika, te organizirani dio gdje sustav organizira preglede i poziva pacijenate.

‘’Tamo gdje je su uvezeni ovi načini značajno se smanjila pojavnost karcinoma vrata maternice’’, govori dr. Soldo.

Rak vrata maternice obično se dijagnosticira kod mlađih žena te se smatra bolešću koja se može izliječiti, ali zbog neredovitih ginekoloških pregleda, neadekvatne terapije te neodgovornosti pacijentice, ova maligna bolest bilježi značajnu smrtnost.

Na upit o osviještenosti žena kada govorimo o području Mostara i Hercegovine, ističe kako, obzirom na to koliko se često ova bolest pojavljuje, žene nisu dovoljne osviještene i nedovoljno dolaze na ginekološke preglede.

‘’Uglavnom dolazi jedna određena grupa žena koje su odgovorne. Kad gledamo tumore koji se pojavljuju kod žena, što se tiče ginekološkog karcinoma, ovo je karcinom koji se pojavljuje na trećem mjestu, iza karcinoma maternice i jajnika. No, ipak je to značajan problem jer se pojavljuje u dobi od 35 do 45 godina, a obzirom da žene sve kasnije rađaju, znači u dobi kad bi žene trebale rađati’’, objašnjava liječnik i dodaje kako s te strane predstavlja velik problem, jer obzirom na način njegovog liječenja, smanjuje i rodnost žena.

Iako službene statistike, na razini SKB Mostar, prema informacijama koje imaju te stanju kod susjednih država, dr. Soldo, smatra kako je broj oboljelih manji u odnosu na ranije godine.

‘’Mi prijavljujemo karcinome, no službenih podataka i povratnih informacija o tome koliko se njih pojavljuje nemamo. Mi se možemo uspoređivati s Hrvatskom, koju nastojimo kao najbližu susjednu državu pratiti. Kod njih su trendovi smanjenja jer oni lagano uvoze te organizirane screening testove kroz neke pilot projekte dok ne uvedu službeni državni program. Prema posljednjim podacima kojima raspolažem, u odnosu na 2010. godinu, gdje je broj novootkrivenih pacijenata bio 19 u odnosu na 100 tisuća žena, sada je to 12. Napravili su jedan značajan pomak u smanjenju pojavljivanja, kada govorimo o invanzivnom karcinomu. Pretpostavka je da se i kod nas nekako broj smanjio, no nemamo službenih podataka da možemo s njima baratat’’, govori dr. Soldo.

Cijepljenje u tragovima

Jedna od dostupnih i učinkovitih mjera primarne prevencije, s dobro dokumentiranim zdravstvenim ishodima, jeste i cijepljenje protiv infekcije humanim papiloma virusom, no kod nas je to lagano zamrlo, te po mišljenju dr. Soldo, ga nema nikako ili ga ima u tragovima.

‘’Otpori postoje i u standardnom cijepljenju a što onda da govorimo kad je u pitanju ovo. Prije nekih 7, 8 godina radili smo procijepljivanje populacije djevojčica, kad smo dobili ta cjepiva, no to je kod nas lagano zamrlo i mislim da ga i nema ili ga ima u tragovima’’, objašnjava liječnik.

I dok je susjednoj Hrvatskoj program cijepljenja organiziran i njegove troškove snosi država, mi u BiH takvim inicijativama nismo ‘’niti blizu’’.

‘’To cjepivo nije jeftino, trenutno ne znam točno o kojim iznosima se radi, no ranije znam da je cijena cijepiva, koje se davalo u tri kure, iznosila oko 600 KM. U susjednoj Hrvatskoj je ovo cjepljenje besplatno. Konkretno Grad Zagreb ima program gdje se djeca besplatno procijepljuju. I kod nas bi se u taj problem trebala uključiti država, a mi u BiH tomu nismo još ni blizu. Uvijek su problem financije, jer to inicijalno zahtjeva neka značajnija sredstva, međutim u perspektivi donosi benefit’’, govori dr. Soldo.

Redoviti pregledi

Rak vrata maternice u ranim fazama je bez jasnih simptoma. Krvarenje između redovne menstruacije ili krvarenje nakon spolnog odnosa i/ili mrlje mogu biti rani znakovi raka grlića maternice, ali većina žena ima izostanak simptoma.

Otkriva se tijekom PAPA testova i liječničkog pregleda. Nakon što žena postane seksualno aktivna redoviti ginekološki pregledi moraju se obavljati najmanje jednom godišnje uz neizostavni Papa test. Spolno aktivne mlade žene trebaju prvi liječnički pregled obaviti u dobi od 21. godine. Žene koje sumnjaju na rak vrata materice kao jedan od simptoma imaju neočekivano neregularno vaginalno krvarenje ili iscjedak popraćen krvarenjem. Krvarenje može nastati između redovitih menstrualnih perioda, nakon spolnog odnosa ili za vrijeme menopauze. Bol je u veći slučajeva prisutna u naprednim fazama bolesti.

‘’Redoviti ginekološki pregledi su ono što čuva generativno zdravlje žena i njihovu rodnost. Što je više žena koje redovito dolaze na preglede to će manje biti pobola od ove bolesti koja je u svojoj ranoj fazi izlječiva 100 posto i s malim zahvatom. Sve dalje dolazi do bolesti koja je uznapredovala i liječenje ostavlja trajne posljedice po zdravlje i život’’, ističe liječnik mostarske bolnice. 

 

BiH prednjači

Prema izvještaju IARC za 2018. godinu, karcinom grlića materice se nalazi na 4. mjestu po obolijevanju od karcinoma u svijetu s incidencom od 13,1 na 100 000 stanovnika.

Promatrajući stopu obolijevanja u zemljama regije, BiH se nalazi na prvom mjestu s incidencom od 23,1/100 000 stanovnika. Zatim slijedi Srbija sa stopom incidencije od 20,3/100 000 st., te Hrvatska sa stopom incidencije od 7,9/100 000 stanovnika.

Na području HNŽ rak grlića materice također se nalazi na 4. mjestu sa stopom incidencije od 19,3/100 000 stanovnika. Navedene stope su zabrinjavajuće visoke, obzirom da se 80 posto karcinoma grlića materice može prevenirati.

Aktivnosti oko obilježavanja Europskog tjedna prevencije raka grlića maternice provodi Europska asocijacija protiv raka grlića maternice (ECCA), i to od 2007. godine.

Cilj obilježavanja ovog tjedna je podizanje svijesti građana o ovom oboljenju koje se, uz pomoć preventivnih metoda, može suzbiti u velikoj mjeri.

Kopirati
Drag cursor here to close