Poremećaj centralnog živčanog sustava

Osam tisuća oboljelih od Parkinsove bolesti u BiH: Evo koji su simptomi rane bolesti

Simptomatska terapija koju oboljeli od Parkinsonove bolesti koriste nije na esencijalnoj listi lijekova u BiH, što pacijentima otežava liječenje.
Lifestyle / Zdravlje | 11. 04. 2019. u 14:55 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan Parkinsonove bolesti koja je postala sve učestalija neurodegenerativna bolest današnjice u svijetu, pa i Bosni i Hercegovini. 

Simptomi obolijevanja su najčešće tjeskoba, anksioznost i depresija. U Bosni i Hercegovini pacijenti se veoma teško liječe jer lijekovi za tu bolest nisu na esencijalnoj listi. Iako ne postoje precizni podaci, od Parkinsonove bolesti u BiH boluje oko osam tisuća ljudi. 

- Depresija i anksioznost prate naš život svakodnevno. Već je poznato da će do 2020. godine depresija pokriti faktički cijeli svijet. Iako nas stalno uvjeravaju da ovaj svijet ide na bolje, ali očito da nešto nije u redu ako se broj depresivnih ljudi stalno povećava. Bolest se može uočiti i kroz smetnje spavanja, za koje mislimo da su samo smetnje spavanja - rekao je prof. dr. Omer Ibrahimagić s Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. 

Klinika za neurologiju UKC Tuzla jedina je u BiH koja radi dopler moždanog parenhima koji liječnicima može olakšati put do dijagnoze Parkinsonove bolesti. 

- Cilj ljekara je da pacijenta održi što duže funkcionalnim i radno sposobnim i da može obavljati osnovne životne aktivnosti. Konkretan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat. To je bolest koja se karakterizira sa tri simptoma: usporenost pokreta, zakočenost i tremor - pojasnila je specijalistica neuropsihijatirije dr. Amra Iljazović. 

Simptomatska terapija koju oboljeli od Parkinsonove bolesti koriste nije na esencijalnoj listi lijekova u BiH, što pacijentima otežava liječenje. 

- Na esencijalnoj listi je samo terapija levodope, ali druga veoma bitna grupa lijekova, a to su dopaminski agonisti, a koji postoje na tržištu nisu na esencijalnoj listi. Imamo i bromokriptine koji su jedan stari lijek, ali se taj lijek više nigdje ne koristi u suvremenom svijetu. Koristi se nažalost samo kod nas. Međutim naprednija grupa lijekova koji se koriste nisu na esencijalnoj listi. Problem je što su ti lijekovi veoma bitni, pogotovo ako se radi o mlađim pacijentima  - istaknuo je načelnik Klinike za neurologiju UKC Tuzla dr. Dževdet Smajlović. 

Sugovornici kažu da liječnici UKC Tuzla tom izazovu već sada mogu odgovoriti uz pomoć nadležnih, što bi dovelo i do značajnih pomaka u liječenju ove sve učestalije bolesti.

Kopirati
Drag cursor here to close