Krpelji su se ''probudili'' - Kako prevenirati ubod i što učiniti kada vas ujede

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Proljetne temperature posljednjih dana potaknule su aktivnost ovih neugodnih nametnika i prenosnika zaraznih bolesti koje mogu završiti fatalnim ishodom. Podsjećamo vas kako prevenirati ubod krpelja i što učiniti ako se krpelj već „uhvatio“ pod kožu.

Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama i sisavcima, a iznimno i na čovjeku, sišu krv, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Nasreću, samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma, prenosi Ordinacija.hr. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima.

Na našim područjima se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju Lajmska bolest  i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je sljedeći simptomi:

•     umor
•     zimica
•     vrućica
•     glavobolja
•     bolovi u mišićima i zglobovima
•     povećani limfni čvorovi
•     karakterističan osip na koži

Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće posljedice – artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis ili neuritis (upala živaca).

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa čiji su simptomi:

•     jaka glavobolja
•     kočenje vrata
•     mučnina
•     povraćanje i drugim neurološki simptomi (sve do poremećaja svijesti)

Cijepljenje protiv KME

Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.

Provodi se s tri doze cjepiva, a zaštita traje oko 3-4 godine (što znači da se nakon 3 godine treba docijepiti jednom dozom ukoliko se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite) u cjepnim ambulantama pri zavodima za javno zdravstvo.

Izbjegnite bliski susret s krpeljima

Ukoliko ne boravite prečesto u pirordi pa vam stoga cijepljenje nije potrebno, možete poduzeti ove osobne mjere zaštite:

•     Nosite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale na koje se krpelji lakše zakvače.
•     Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
•     Primjenite repelente na gole i izloženije dijelove tijela te na odjeću. (Koristite ih prema uputi proizvođača).
•     Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili.
•     Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupak u slučaju uboda krpelja

•     Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
•     Odmah ga treba izvaditi pincetom. Uhvatite ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvucite iz kože.
•     Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) ili “paliti” plamenom, krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen, pa se na taj način lakše prenese zaraza.

Ne zaboravite na zaštitu kućnih ljubimca - u veterinarskoj ljekarni možete nabaviti učinkovito sredstvo za zaštitu od krpelja koje u sezoni treba redovito nanositi na kožu ljubimca kako bi mogao sigurno boraviti u prirodi i u društvu drugih životinja.